VIDEO, FOTO Drugi danFestivala vode JUTARNJEG i EPH:Hrvatskoj je osnovna konkurentskaprednost IZNIMNA kvaliteta vode

ROVINJ - Puna konferencijska dvorana rovinjskog Lonea i drugog dana prvog regionalnog Waterfesta, te živa komunikacija na marginama skupa, potvrđuje da je EPH-ov izbor teme ove konferencije više nego dobro pogođen . Voda, osim što je okosnica života, očito ima veliku snagu okupljanja, a itekako je značajna i biznis priča svjetskih razmjera. Premda se današnji izlagači nisu mogli složiti oko podatka koliko litara vode troše Hrvati po glavi stanovnika pa se baratalo brojkama od 29, 70 i 100 litara, oko svih ostalih stavova i procjena uglavnom su bili složni.

Radni dio skupa započeli su panelisti, a prvi izlagač, mr.sc. Tomislav Čorak iz A.T. Kearneya dao je pregled najzanimljivijih podatka o vodi i njenoj tržišnoj poziciji na globalnoj razini. Počeo je nimalo optimistično, s konstatacijom da je već danas svjetska potrošnja vode veća nego što je imamo.

VIDEO, FOTO Festival vode JUTARNJEG I EPH Hrvati popiju 65 litara vode godišnje, a Talijani gotovo dvostruko više

Makedonski lider u proizvodnji vode: Puno je njih sumnjalo da nam taj posao neće ići ali smo ih veoma brzo demantirali

Knjaz Miloš tradiciju pretvorio u brend i postao srbijanski lider u proizvodnji gazirane vode

Vjerovali ili ne - stručnjaci prepoznali 140 različitih okusa izvorske vode

- Ući ćemo u period kada će voda biti važnija od nafte i vodit će se borba za svaki izvor. Proizvođači već danas nailaze na razne prepreke. Primjerice barata se podatkom da za proizvodnju jedne flaširane vode treba 7 litara vode i 1 litra nafte. Time se potrošače želi više usmjeriti na vodu iz vodovoda a ne s polica trgovina. Bez sumnje će troškovi ambalaže rasti a teško ćemo ih prenijeti na kupce, rekao je Čorak te dodao kako u plasiranju "negativnih" informacija prednjače Amerikanci.

Kod njih je primjerice došla teza kako su istraživanja pokazala negativni utjecaj PET ambalaže na kvalitetu vode te upozorili kako izvorska voda ima vrlo malo fluora potrebnog ljudskom organizmu u odnosu na vodu iz vodovoda. Proizvođači su na to brzo odgovorili pa su flaširanoj vodi počeli dodavati fluor. Proizvođači, poručuje Čorak, moraju krenuti s definiranjem strategije za narednih deset do petnaest godina, okrenuti se kreiranju novih okusa, brzo ih baciti na tržište i pritom paziti da ne povećavaju troškove.

Kada je Hrvatska u pitanju od 2005. godine bilježi se stalni rast prodaje pa je tako prošle godine naše tržište "popilo" 349 milijuna litara vode, istaknula je dr.sc. Jasna Čačić, direktorica Gospodarsko interesnog udruženja Proizvođača pića Hrvatske. Dobra vijest za domaće proizvođače je i i to što zadnjih godina bilježimo pad uvoza i rast izvoza vode pa je tako lani uvoz pao na 11 milijuna litara a izvoz porastao na 60 milijuna.

- Glavna izvozna tržišta su nam BiH koja nosi čak 51 posto, zatim Mađarska i Slovenija, dok je BiH ujedno i najveći uvoznik vode u RH-a. Gledajući u europskim okvirima Nijemci su najveći proizvođači i potrošači vode, a slijede ih Talijani i Francuzi.

- Ulaskom u EU, mi kao mala zemlja i malo tržište moramo iskoristiti kao stratešku prednost visoku razinu kvalitete naše vode . Premali smo da bi im konkurirali kvantitetom. Ozbiljnim upozorenjem svoje je izlaganje započela Olivera Međugorac, članica uprave Nestlé Adriatica te uvodnom tezom - "voda je budućnost no pitanje je da li budućnosti uopće ima".

Kada to pitanje postavi predstavnica vodeće svjetske prehrambene grupacije koja godišnje tržištu ponudi 8 milijardi litara vode, onda ono itekako ima težinu.

- Ako nastavimo sa sadašnjim trendom potrošnje velika je opasnost da će već 2025. godine svijetu nedostajati 40 posto vode. Prema podacima UN-a po glavi svjetskog stanovništva dnevno je potrebno 25 do 35 litara vode. Zato je jasno da za sprječavanje crnog scenarija moramo otvoriti kolektivni dijalog, a Nestlé to radi već godinama, moramo smanjivati potrošnju. Od 2005. mi smo tako za 32 posto smanjili količinu vode koja se koristi u proizvodnji hrane i 34 posto u proizvodnji vode. Jasno je da srljamo u ozbiljnu opasnost ako se tim problemom globalno ne pozabavimo, jer voda je danas lokalni problem ili lokalna prednost tamo gdje je ima puno, ali kad nestane to će onda biti problem svjetskih razmjera, poručila je Međugorac.

S globalnih prognoza u čistu biznis priču, sudionike Festivala "spustila" je tematski fokusirana diskusija na temu - voda kao brend i kreativni proizvod. Uz inspirativno moderatorstvo Miodraga Šajatovića, glavnog urednika Lidera, raspravu o brendiranju otvorila je Gordana Ristić Tomljanović iz IPSOS PULSA, rekavši kako su detektirali profil potrošača vode, od kojih 47 posto preferira izvorsku vodu s trendom rasta u odnosu na mineralnu. U strukturi to su mlađi, obrazovani ljudi viših prihoda i aktivnog životnog stila, dok su mineralnoj vodi više okrenuti stariji, s manjim prihodima, koji nisu skloni trendovskim proizvodima i žele konzumirati ono što godi njihovom zdravlju.

Kada je riječ o brendiranju vode onda tu nema razlike u odnosu na bilo koji drugi proizvod, poručio je Luka Duboković, glavni direktor BBDO-ovog ureda u Zagrebu. Za razliku od istraživanja koja detektiraju trenutnu situaciju, stručnjaci za brendiranje daju nove smjernice, kako da potrošač odabere baš određenu vodu i za nju još više plati. Darko Cesarec, direktor marketinga Jamnice, domaćeg lidera među proizvođačima vode kaže kako su oni proučavajući navike svojih potrošača, shvatili da će starija populacija ostati tradicionalno vjerna mineralnoj vodi a ciljanim kampanjama tu strukturu potrošača žele pomladiti.

- Jamnica je voda stara 180 godina i uvijek je bila vezana uz hranu, u našim marketinškim aktivnostima vratili smo se elementima zdravlja. Kao kompanija s jakim akvizicijskim trendom imamo i velika iskustva u bredniranju. Primjerice kada smo u Srbiji kupili Mivelu, proveli smo rehabilitaciju tog brenda na tamošnjem tržištu, redizajnirali boce, etikete, povezali se s Fudbalskim savezom Srbije i kroz dvije godine prepoznatljivost kod potrošača povećali smo sa 20 na 80 posto, rekao je Cesarec, vješto izbjegavajući odgovor na Šajatovićevo pitanje koliko ulažu u marketinške kampanje.

Nije prihvatio niti provokaciju moderatora oko teze da televizija više nije tako dominantan medij za privlačenje potrošača, jer Jamnica i dalje najviše marketinškog budžeta troši upravo na TV oglašavanje. Isti pristup imaju i ostali potrošači kao što je makedonski lider KODING, koji je u samo osam godina postojanja lider u prodaji vode, a u promotivnoj kampanji najveći su naglasak dali na TV spotove angažirajući jednu produkciju koja je poznata po proizvodnji humorističkih sadržaja.

Sudionici okruglog stola složili su se u konstataciji da još ima puno prostora na tržištu za njihove proizvode, no vide opasnost velikih trgovačkih lanaca koji im ulaze na tržište s privatnim brendovima. Ulaskom u EU i potpunom otklanjanju graničnih barijera, za sve proizvođače u regiji mogao bi nastati ozbiljan problem. Jedan od načina da ga se amortizira je povezivanje i suradnja jer nitko pojedinačno neće moći odgovoriti na dolazak velikih igrača kao što su primjerice Lidl ili Billa.

Malo disonantnog tona u inače skladnu diskusiju unijeli su Dimitar Kostadinov i Darko Cesarec. Makedonski proizvođač optužio je Jamnicu da na njegovo tržište dolazi s dampinškim cijenama, što je Cesarec diplomatski demantirao.