VELIKI ISTRAŽIVAČKI SPECIJAL Pet dana htjeli smo kupovati samo hrvatsko. Pogledajte što nam se dogodilo!

U šest zagrebačkih trgovačkih lanaca 29 od 40 namirnica na odjelu voća i povrća proizvedeno je u Hrvatskoj. Utvrdili smo to u mini istraživanju koje smo proveli da bismo provjerili odakle dolaze svježe namirnice u trgovačke lance. Pet dana, od srijede do nedjelje, obilazili smo odjel voća i povrća u Billi, Intersparu, Kauflandu, Konzumu, Lidlu i Plodinama i proučili podrijetlo 40 namirnica. Kada smo krenuli, pretpostavili smo da će većina proizvoda imati strano porijeklo, no u čak četiri trgovačka lanca (Interspar, Kaufland, Konzum i Lidl) pronašli smo više od 60 posto udjela hrvatskog . Taj udio u Bili je ispod 50 posto, a Plodine na čak 13 proizvoda nemaju istaknutu deklaraciju dok je od označenih proizvoda tek 36 posto hrvatskog porijekla.

Iako su rijetke namirnice koje bez razmišljanja možete ubaciti u košaru i znati da je proizvod doista domaći, za jednu možete biti sigurni: svi trgovački lanci imaju hrvatske mandarine. Ovaj zaštitni znak Doline Neretve danas je, uz grožđe i jabuke, naša najrasprostranjenija kultura. Prije samo 15 godina proizvodili smo tek 15-ak tisuća tona mandarina. Danas se proizvodnja kreće na oko 65 tisuća tona što je dovoljno da se namiri domaća proizvodnja, ali i da dobar dio završi u izvozu.

Uz mandarinu, svi trgovački lanci imaju 100 posto hrvatski peršin. Hrvatska je i blitva, kelj i patlidžan, barem oni za koje smo pronašli deklaraciju, iako bi ju prema Zakonu o zaštiti potrošača trebali imati svi proizvodi. I to takvu da je svatko može pročitati. Zato smo se u jednom trgovačkom lancu razočarali jer za većinu proizvoda uopće nije bila istaknuta deklaracija ili ona nije odgovarala sadržaju kojeg opisuje. Tako je, na primjer, patlidžan opisan kao bijeli kupus.

Uz spomenute 100% hrvatske proizvode većina krumpira luka, mrkve, zelene salate dolazi s naših njiva. I rajčica je mahom hrvatska, iako smo na dva mjesta pronašli onu iz Španjolske ili Italije. S jabukama je slično, sve su pretežno naše, uz iznimku jednog trgovačkog lanca koji je ekskluzivnost na jabuke dao susjedima iz Slovenije.

Na našim policama rijetko se može vidjeti roba iz regije. Tek ponegdje možete pronaći srpske kruške ili makedonsku papriku. Roba iz EU je dominantna među stranim proizvodima. Tako smo, na primjer, u svih šest trgovačkih lanaca pronašli grožđe iz Italije. Iako u prosjeku godišnje proizvedemo 172 tisuće tona grožđa, niti u jednom trgovačkom lancu nije bilo hrvatskog grožđa. Većina nektarina također je iz Italije, kao i tikvice i kivi. Slijede ju druge europske poljoprivredne velesile Nizozemska i Španjolska, a možete još pronaći i njemačku zelenu salatu, korabu iz Češke ili breskve iz Grčke.

Obilazeći trgovačke lance, pronašli smo i razne nelogičnosti. Početkom stoljeća proizvodili smo skromnih petstotinjak tona limuna da bi proizvodnju u 2014. dodatno smanjili na samo 180 tona unatoč tomu što u Dalmaciji, posebno na južnim otocima, sjajno uspijeva. Tako nam limun dolazi s čak tri kontinenta. U trgovačkim lancima nalazimo talijanski ili španjolski limun, a ovisno o tome gdje smo krenuli u shopping možda u svoju potrošačku košaricu ubacimo i limun iz Afrike ili Južne Amerike. Slično je s narančama, koje uvozimo iz Južne Afrike, a čija se proizvodnja u Hrvatskoj u zadnjih deset godina šest puta smanjila i spala na jedva sto tona godišnje. Za grah koji stoljećima slovi za glavno pučko jelo osnovni sastojak stiže iz Kine, Argentine ili Perua.

S američkog kontinenta stižu i banane: u četiri trgovačka lanaca došle su iz Ekvadora, dok jedan nudi banane iz Kolumbije, odnosno Gvatemale. Zanimljivo je da je Kostarika, slične veličine kao Hrvatska, najveći svjetski proizvođač ananasa. U ovoj srednjoameričkoj zemlji, iz koje dolazi ananas u svih šest trgovačkih lanaca, proizvede se gotovo 11 posto ukupne svjetske proizvodnje.

Domaće stanje u proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nije obećavajuće. U prvih šest mjeseci 2016. uvezli smo ih u vrijednosti od 1,2 milijarde eura, dok smo istovremeno izvezli proizvode u vrijednosti od 772 milijuna eura.

S obzirom na to da većina građana kupuje u hiper i supermarketima, udio domaćih proizvoda ključan je za cjelokupni gospodarski razvoj. Prema podacima Fine, hrvatski su poduzetnici u 2015. godini ostvarili ukupan prihod od 639,6 milijardi kuna. Od navedenoga iznosa, 34,1 posto ostvarenih prihoda ili 217,9 milijardi kuna odnosi se na prihod poduzetnika u području djelatnosti trgovine. „Zamislite što bi za naše gospodarstvo značilo kada bi u tom udjelu hrvatski proizvodi sudjelovali s dodatnih 5 posto. To bi značilo da je naše gospodarstvo bogatije za gotovo 11 milijardi kuna“, ističe Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske gospodarske komore, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg