Velika promjena u jednoj od najpopularnijih HRT-ovih emisija: ‘Nema više premijera, predsjednika i Sabora u glavnoj ulozi‘

Ljudi koji su ni iz čega stvorili nešto - bila je tema emisije Aleksandra Stankovića "Nedjeljom u 2", prve u novoj sezoni. A ona donosi velike promjene, kako je to u uvodu objasnio sam urednik i voditelj.

- Nakon 24 godine došlo je vrijeme da se promijeni karakter emisije. ‘Nedjeljom u 2‘ više neće biti politički talk-show. Razgovarat ćemo i dalje o relevantnim društvenim fenomenima, ali bez premijera, predsjednika i Sabora u glavnoj ulozi - rekao je, piše HRT.

- Odmak od politike moja je ideja, nitko me nije natjerao na to, ali odlučio sam u drugom dijelu svoje karijere pokušati dati nešto više ovoj zajednici od pukog istjerivanja istine s političarima - dodao je Stanković.

Život izvan kutije

Glavni gost prve emisije bio je Mislav Malenica, privatni poduzetnik i informatički stručnjak - nešto između znanstvenika i poduzetnika, kako je objasnio Stanković, koji je otkrio da je Mislava pozvao jer propagira takozvani život izvan kutije.

- Svi živimo u kutiji, nekoj kutiji. Ta kutija su nekakva vjerovanja, pravila za koja mislimo da je to tako kako se radi nešto u našoj zajednici, u društvu, u školi i slično - objasnio je Mislav.

Jedna od takvih kutija je: ‘Ti si dobar roditelj jedino ako tvoje dijete ima sve petice‘ - rekao je Mislav, koji ima šestero djece, od kojih petero ide u školu.

- Svi mi podsvjesno osjećamo da to možda nije istina, ali opet, u kutiji je komforno, poznaju se pravila, prilagodiš se tome i to je to. Moja nekakva ideja oko toga je - gle, ako se ne slažeš s tim, izbori se, sruši taj zid, te kutije - poručio je.

Otkrio je da je cijeli život slijedio pravila - budi dobar u školi, budi najbolji na fakultetu...

- Obećano mi je to da postoji nekakav plan za mene. I onda shvatiš da je to sve laž - izjavio je Mislav.

Za čim žale ljudi na samrti?

Nakon fakulteta zaposlio se na Institutu Ruđer Bošković - no nije to bilo to.

- Tamo radi nevjerojatno puno super cool ljudi, ali shvatio sam da to nije moja priča. Shvatio sam da taj dio - slijedi pravila, piši te neke članke i sve ostalo - to nije način na koji ću ja dotaknuti svijet na toj skali na kojoj bih htio - kaže Mislav.

Počeo je čitati intervjue s ljudima koji su pred smrt govorili za čim žale - što bi promijenili da se mogu vratiti.

- Ne žale ni za novcem, ni za karijerom. Žale za tim da nisu bili dovoljno hrabri, žale da nisu rekli ‘oprosti‘ ljudima do kojih im je bilo stalo, žale što nisu promijenili posao na vrijeme, žale što nisu putovali, žale što se nisu odvažili nešto napraviti... Žale za tim što su uvijek imali osjećaj da ima još puno vremena, a onda je u jednom trenutku to vrijeme nestalo - rekao je.

Njegova supruga Deša Jelavić Malenica u prilogu je ispričala kako je Mislav na Ruđeru bio sretan, ali da je ipak želio započeti nešto svoje.

- I čak je svom šefu, kad ga je pitao ‘što želiš raditi‘, rekao: ‘Pa samo ću se rolati pa ću onda vidjeti‘ - prisjeća se Deša.

Otkrila je i kako je njihov sin Maks već u sedmom, osmom razredu govorio: "Meni srednja škola uopće ne treba, ja ću pokrenuti svoj biznis, ja imam svoje ideje", u čemu ga je Mislav jako podržavao. Štoviše, kaže da je Maks već sad bolji poduzetnik od njega.

- Naučio sam puno toga iz tih svih biznisa koje sam pokretao. Ali meni se više čini da je on više znanstvenik malo nego poduzetnik - kaže Maks o svom ocu.

- Na prvom biznisu sam vjerojatno izgubio sto dolara. Imao sam nakon toga nekoliko biznisa koji su zaradili nešto malo. Ali evo, ovaj sad, koji sam započeo ove godine, zasad je zaradio nekoliko tisuća eura - otkriva mladić.

Mislav je rekao kako svoju djecu pokušavaju naučiti da žive u svijetu u kojem roditelji ne znaju sve.

- Mislim da je i meni bilo puno lakše kad sam shvatio da ljudi ne znaju jer onda mi je bilo lakše preuzeti odgovornost - dodao je za HRT.

Trenutak koji mijenja život

Kaže kako se u umjetnu inteligenciju zaljubio prije 27 godina, u srednjoj školi, sa 16 godina. Otac, koji je radio u Švicarskoj, donio je jedno od prvih računala u Slavonskom Brodu. Mislav je počeo čitati znanstvene članke o umjetnoj inteligenciji i zaljubio se u to, a kroz 27 godina produbljivao je znanje. U Ameriku je otišao dok mu je supruga bila trudna s drugim djetetom. Još jedna kutija: "U Americi je sve jednostavno"...

- Stid me to priznati, ali ja sam doslovno mislio da ću sići s aviona i postojat će ovako jedan red i netko će pitati ‘postoji li ovdje netko tko želi izgraditi firmu od 100 milijardi‘ - prisjeća se Mislav.

- I onda dođeš tamo i shvatiš da ničega od toga nema, da nikoga nije briga za tebe. Ali s druge strane, okružen si ljudima koji žele stvarati - dodaje.

U Ameriku je otišao kako bi našao investitore, u pet mjeseci skupio je novac, a onda su jednom od investitora zbog tužbe zamrznuta sva sredstva. Za njim su "izašli" i drugi. Bilo je to dva-tri tjedna prije nego što se trebao vratiti. Nakon razgovora sa suprugom shvatio je, kaže, da već traži narativ da objasni kako su propali. Bio je to trenutak koji mijenja život.

- U ta dva tjedna koliko sam još imao do kraja pronašao sam jednog od prvih ljudi iz Googlea koji je uložio, kad sam bio na avionu još su mi stizali mailovi gdje su mi ljudi rekli: ‘Mogu li ja ubaciti neki novac unutra?‘. Tad sam shvatio kolika je moć toga kad dođeš i kažeš - idem ravno, znam da ovo što radim ima smisla i ništa me ne može zaustaviti - izjavio je Mislav.

Vinča - najpopularniji komičar u regiji

U emisiji je emitiran prilog o još jednom čovjeku koji je ni iz čega napravio nešto - komičaru Goranu Vinčiću Vinči, najpopularnijem komičaru u regiji.

- Ja sam najmanje duhovit u familiji. Svi su duhovitiji od mene, ali mene je zapalo da ovo radim. Jedino u životu za što sam baš zagrizao, rekao bih da je stand-up - ispričao je.

Osim talenta, ističe Vinča, u stand-up komediji važan je i rad.

- Ne bih rekao da rudarimo, nije najteži posao na svijetu, ali nije ni najlakši - dodao je.

Na Vinčinu priču nadovezao se Mislav.

- Mislim da je to odličan primjer baš zato da nije bitno koja je tvoja titula, koja je tvoja škola, bitno je stvaraš li ti vrijednost. I ako ti stvaraš vrijednost ljudima oko sebe, živjet ćeš jedan ispunjen život - rekao je.

Mislav inače stoji iza Andrije, digitalnog asistenta na bazi umjetne inteligencije, koji je za vrijeme pandemije pomagao u borbi protiv koronavirusa. Pozivni centri bili su preopterećeni, kolale su dezinformacije... Željeli su, kaže, smanjiti paniku i ljudima dati pravu informaciju.

- Taj cijeli projekt bio je nevjerojatna škola oko toga koliko ti kao nekakav poduzetnik ili znanstvenik uđeš naivno u to kako se rade takvi sustavi, kako se posluje s državom - rekao je.

- Andrija je bio nevjerojatan uspjeh, imao je odličnu percepciju u javnosti. U trenutku kad smo ga pustili van, pao je broj poziva odmah za 25 posto - dodao je.

Obitelj Čurila - od livade do respektabilne proizvodnje

U emisiji se mogla vidjeti i priča o obitelji Čurila iz Ludbrega, koja se odlučili baviti peradarstvom. Ivana Čurila završila je ekonomiju u Zagrebu, vratila se kući i počela raditi kod roditelja u knjigovodstvenom servisu. Međutim...

- Bilo je dosadno. Godinu dana nakon mene, u knjigovodstvo je došao i moj brat. Njemu je bilo još dosadnije. Onda smo krenuli gledati što bi. Brat je rekao: ‘Ja bih nešto proizvodio‘. Rekoh - pa nije ti loša ideja, idemo vidjeti što bismo - prisjetila se Ivana za HRT.

- Puno je lakše raditi s kokicama nego s nekim ljudima - kaže njezin brat Dražen.

Njihov otac Vladimir naglašava kako su ih naučili da poštuju radnike koje zapošljavaju, kako su i njega učili njegovi roditelji.

- Svi smo ponosni na to jer smo počeli od nule. Mi smo stvarno startali od livade - kaže Dražen.

Pothvat obitelji Čurila pohvalio je i Mislav.

- Mislim da trebamo puno više ovakvih priča - zaključio je.