SRETNA NOVA GODINA!

VELIKA NOVOGODIŠNJA PROGNOZA NOVINARA JUTARNJEG Ovih 29 stvari o 2020. vam možemo reći unaprijed

 
 CROPIX, Reuters

Vlada još nije nabavila eskadrilu borbenih zrakoplova, brodogradilišta 3. maj i Uljanik i dalje su živi mrtvaci, Vlada nije otkupila MOL-ov udio u Ini, kardinal Josip Bozanić i dalje je nadbiskup zagrebački, START - stranka Dalije Orešković nije postala politički hit godine, a Zoran Milanović ne samo što se kandidirao za predsjednika države, nego je u drugi krug ušao kao prvoplasirani.

Pa što onda, sve to bilo je očekivano, čisti zicer, mnogi će reći 1. siječnja 2020.

A sad odvrtite film točno 365 dana unatrag i kažite iskreno je li se baš sve navedeno tada činilo kao jedan kroz jedan? Novinari Jutarnjeg lista krajem 2018. postavili su si 26 pitanja na koja su odgovorili samo s “hoće” ili “neće”. Bez možda, vjerojatno, ako...

Dakle, bez izvlačenja i građenja alibija za eventualni fulanac. Kad smo jučer podvukli crtu, shvatili smo da smo pogriješili u samo jednom od ukupno 26 odgovora u kojima smo dali svoja predviđanja razvoja nekih od ključnih političkih i gospodarskih dilema tijekom 2019. godine.
Prognoze na čije ishode smo se “kladili” odnosile su se na fenomene, političke sudbine i gospodarske procese za koje se tada, posljednjih dana 2018., nije moglo sa sigurnošću znati kako će se odvijati u idućih 12 mjeseci.

Samo jedna pogreška

Drugim riječima, namjerno smo izabrali pitanja na koja je bilo vrlo lako dati pogrešan odgovor, krivu prognozu. Inače ne bi bilo fora.
Zaista je zabavno danas vidjeti naš odgovor, kao i urnebesno naivno objašnjenje, na pitanje “Hoće li Živi zid kraj 2019. dočekati kao druga najjača stranka?”. Kolega Marko Špoljar mrtav-hladan odgovorio je - hoće. “Sva istraživanja raspoloženja birača sugeriraju trend daljnjeg slabljenja SDP-a i rasta rejtinga živozidaša. Osim SDP-a, nitko ih drugi ne može ugroziti. Most je daleko iza, a zasad nema nikakvih naznaka stvaranja nove antisistemske opcije koja bi Živi zid učinila suvišnim na sceni”, palamudio je kolega. Da crkneš od smijeha; samo šest mjeseci poslije Živi zid je javno, u live prijenosu, pukao k’o kokica.

Taj epohalni “fail” popravili smo - barem se tako tješimo - s ostalih 25 točnih prognoza za 2019. godinu. Točno smo predvidjeli da će biti rekonstrukcije Vlade, rano smo shvatili brzi raspad Amsterdamske koalicije, točno smo objasnili zašto Milan Bandić neće tražiti mjesto u Vladi, pogodili smo da Hrvatska neće dobiti moderan zakon o pobačaju, da se naknada za roditeljski dopust neće izjednačiti s plaćom, da u Splitu neće biti otvoren prvi Marriottov hotel u Hrvatskoj, da neće rasti kamatne stope na kredite, da će Hrvatska pokrenuti proceduru uvođenja eura...

Najhrabrije su ipak bile dvije prognoze. U trenutku kad su mediji naveliko izvještavali da su Bozanićevi dani odbrojani, kolega Tomislav Mamić je na pitanje “Hoće li Zagrebačka nadbiskupija dobiti novog nadbiskupa” rezolutno rekao da neće i ponudio obrazloženje koje se 12 mjeseci poslije pokazalo preciznim.

Kolegica Rozita Vuković rekla je da će se Milanović kandidirati za predsjednika RH. Sada se to, naravno, čini kao zicer, ali u prosincu 2018. njegova moguća kandidatura bila je samo spekulacija.

Mi smo se dobro zabavljali čitajući svoja stara “proročanstva” pa se nadamo da će i vama biti zabavno čitati naše nove prognoze za 2020. godinu.

1. Hoće li HDZ imati mjesto predsjednika Vlade 31. prosinca 2020. godine?

HOĆE. Bez obzira na to kako će završiti unutarstranački izbori u vladajućoj stranci, neovisno o tome koliko će bitka za novog (starog?) šefa stranke biti nemilosrdna i polarizirajuća za HDZ, najmoćnija politička organizacija u zemlji još jednom će dokazati veliku moć regeneriranja i ponovno će u solidnoj formi dočekati parlamentarne izbore na kojima, pak, nitko neće ostvariti dovoljno premoćnu pobjedu da s lakoćom sastavi novu Vladu. Koliko god mnogi tvrdili da HDZ, pogotovo s Andrejom Plenkovićem na čelu, nema dovoljan poslijeizborni koalicijski potencijal, HDZ će još jednom pokazati svoj ogromni pragmatizam. I s “crnim vragom”, ako treba, sastavit će novu Vladu na čelu koje će biti opet predsjednik HDZ-a. (Marko Špoljar)


2. Hoće li Miroslav Škoro osnovati svoju stranku?

HOĆE. Odmah nakon objave rezultata 1. kruga predsjedničkih izbora u kojemu je osvojio respektabilnih 466 tisuća glasova, Miroslav Škoro je kasno navečer 22. prosinca svojim biračima poručio da ih neće iznevjeriti i da će vratiti Hrvatsku narodu. “Taj slogan neće umrijeti večeras”, poruka je nesuđenog predsjednika RH koju su mnogi shvatili kao njegovu najavu sigurnog izlaska na parlamentarne izbore 2020. godine i njegov konačni obračun s HDZ-om koji vodi čovjek “koji je izdao Tuđmanovu ideju i stranku”. Nakon puno vaganja, Škoro se ipak neće pridružiti ni Hrvatskim suverenistima ni Mostu, nego će osnovati novu političku platformu koju će zamisliti kao središnju točku okupljanja “suverenističkih” i konzervativnih političkih snaga. (Marko Špoljar)

3. Hoće li Andrej Plenković pokušati izbjeći unutarstranačke izbore prije parlamentarnih?

HOĆE. Za šefa HDZ-a unutarstranački izbori koji se bliže prilično su riskantni. Do sada je već nekoliko istaknutih HDZ-ovaca najavilo utrku za čelnu HDZ-ovu poziciju, a među njima i Davor Ivo Stier te Miro Kovač. Doda li se tome da je dio članstva nezadovoljan Plenkovićem i sadašnjom politikom HDZ-a, jasno je da bi on mogao imati velikih problema na unutarstranačkim izborima. Ne čudi stoga što neki u stranci već mjesecima navode da bi Plenković mogao odgoditi te izbore do iza parlamentarnih, iako je iz vodstva u više navrata bilo poručeno da će se sve odvijati u skladu sa Statutom stranke. Prema nekim procjenama, moguće je da se, pogotovo ako Grabar-Kitarović izgubi izbore, parlamentarni održe krajem hrvatskog predsjedanja EU-om, a tek nakon toga da se ide na unutarstranačke. Plenković bi time izbjegao pokušaj rušenja s čela stranke, a ako bi dobio parlamentarne izbore, unutarstranačka oporba ne bi mu mogla ništa. (Rozita Vuković)


4. Hoće li Zoran Milanović, ako izgubi predsjedničke izbore, ostati u politici?

NEĆE. “Poraza se ne bojim, pobjedi se radujem”, izjavio je Zoran Milanović, predsjednički kandidat SDP-a i još 12 stranaka, uoči 2. kruga izbora. Iako mu i ankete u ovom trenutku idu u prilog, vrlo je neizvjesno hoće li osvojiti Pantovčak s obzirom na to da će utrka biti tijesna. Predsjednički izbori bili su, inače, idealna prilika za bivšeg šefa SDP-a da se vrati na političku scenu, što je on odlučio i iskoristiti. Iako postoje određene teze da bi se Milanović nakon ove kandidature, čak i ako ne uspije pobijediti, mogao zadržati u politici, te sa SDP-om čak krenuti i u pohod na Banske dvore, to se, po svemu sudeći, neće dogoditi. Realnije je očekivati da će Milanović, u slučaju neuspjeha na predsjedničkim izborima, potpuno napustiti politiku i posvetiti se biznisu. (Rozita Vuković)


5. Hoće li Milijan Brkić, nakon angažmana u izbornom stožeru Kolinde Grabar-Kitarović, vratiti utjecaj koji je nekada imao u HDZ-u?

Zagreb, 191219.
KC Drazen Petrovic.
Zavrsni predizborni skup kandidatkinje za predsjednicu Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarovic.
Na fotografiji: Milijan Brkic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX
Milijan Brkić

NEĆE. Zbog loših odnosa sa šefom stranke Andrejom Plenkovićem i afere SMS, Brkić je u protekloj godini bio prilično marginaliziran. Tijesan rezultat s kojim se Kolinda Grabar-Kitarović provukla u 2. izborni krug prisilio je Plenkovića da u nastavku kampanje potraži pomoć svog zamjenika. No, i Plenković i Brkić imali su za to svoju računicu - Brkić je tu očito vidio priliku da se uz pomoć Grabar-Kitarović, ako pobijedi na izborima, vrati u prve političke redove i ojača svoju poziciju, a Plenković da kroz njegov angžman sebi osigura alibi u slučaju poraza njihove kandidatkinje na izborima. Naime, u tom slučaju uvijek bi mogao reći da je napravio sve, pa čak uključio i Brkića, ali da jednostavno nije išlo. Brkić će sigurno odigrati određenu ulogu i u skorim unutarstranačkim izborima, no imajući u vidu sve okolnosti, teško je vjerovati da bi Brkić, bez obzira na ishod predsjedničkih izbora, mogao vratiti moć i utjecaj koji je nekada imao u stranci. (Rozita Vuković)

6. Hoće li SAD dobiti novog predsjednika/cu?

NEĆE. Unatoč tome što je kraj 2019. dočekao kao treći opozvani predsjednik u povijesti SAD-a, Trump je odluku Zastupničkog doma dočekao s 45 posto podrške na nacionalnoj razini, a nastavku opoziva trenutno se protivi 46 posto Amerikanaca. S druge strane, Demokrati još nisu pronašli recept za izbore, a unutarstranačka previranja između umjerene i progresivne struje iscrpljuju vodeće aktere na ljevici. Trump će u studenome ući u povijest kao prvi predsjednik koji je unatoč opozivu produljio svoj boravak u Bijeloj kući za još četiri godine. (Tea Trubić Macan)


7. Hoće li Vlada donijeti odluku o nabavi vojnih zrakoplova?

NEĆE. Iako su vladajuće strukture jake na riječima, na djelima su potpuno zakazale. Više od pet mjeseci Povjerenstvo razvlači postupak odabira kandidata i slanja zahtjeva za konačne ponude. U Vladi tvrde da će država i tip zrakoplova biti odabran u lipnju, ali u to je uz svu neodlučnost teško povjerovati, a kamoli da će ugovor biti potpisan usred predizborne kampanje krajem godine. A još jedan prilog tom šlamperaju je i podatak da službeno nije utvrđeno koliko država za borbene zrakoplove namjerava potrošiti. Kao, znat će se kad stignu ponude. A za to vrijeme prastarim MiG-ovima istječe vrijeme i vrlo je upitno koliko će njih dočekati kraj godine u letnom stanju. (Krešimir Žabec)


8. Hoće li Hrvatska u 2020. godini reciklirati 50 posto otpada?

NEĆE. Do 1. siječnja 2020. Hrvatska je morala osigurati pripremu za prikupljanje i recikliranje 50 posto otpadnog papira, metala, plastike, biootpada i stakla. To je rok koji je zadala Europska komisija, a prema posljednjim podacima iz 2018., gradski komunalci odvojeno prikupljaju 10,76 posto. Taj postotak je sada zasigurno veći i u konačnu računicu treba uzeti privatne tvrtke koje odvoze odvojeni otpad, no s prvim danom novoga desetljeća on i dalje nije na traženoj razini tako da će Hrvatska teško sa zadnjim danom 2020. dostići tih famoznih 50 posto. Iako bi u pravilu sada trebali nastupiti penali, to se vrlo vjerojatno neće dogoditi jer je Hrvatska pokazala “dobru volju” da u konačnici taj cilj ispuni. Bit će stoga zanimljivo vidjeti kako će se hrvatski gradovi u 2020. prilagoditi novom sustavu gospodarenja i prikupljanja otpada jer ako se ništa ne promijeni nabolje, onda nas ni dobra volja neće za par godina spasiti od višemilijunskih kazni. (Matija Boltižar)


9. Hoće li Fortenova grupa tijekom 2020. uspjeti integrirati slovenski Mercator, vlasnički i upravljački?

NEĆE. Slovenska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Agrokoru d.d. privremeno je oduzela dionice Mercatora d.d., na temelju nepravomoćne kazne koju je ta ista Agencija u rujnu izrekla Agrokoru u iznosu od 53,9 milijuna eura. Ta nepravomoćna kazna odnosi se na slučaj kada je Agrokor AG iz Švicarske, u vlasništvu Ivice Todorića, 2016. kupio tvrtku Costella d.o.o., koja ostvaruje tek nešto više od milijun eura godišnjeg prihoda. Aktivacija tog slučaja baš u vrijeme kada se Mercator treba prenijeti s Agrokora u stečaju na Fortenova grupa plod je marifetluka slovenske politike koja preko domaće regulatorne agencije želi realizirati različite materijalne i političke interese. Ti interesi se kreću od maksimalne zaštite slovenskih dobavljača do mogućeg “preuzimanja” Mercatora u državno vlasništvo (ili vlasništvo podobnih poduzetnika) ili makar pod upravljačke uzde na duže vrijeme. Kako se u Sloveniji u listopadu 2020. održavaju parlamentarni izbori, bildanje mišića nacije pozivanjem na nacionalne interese u zaštiti Mercatora od stranih okupatora gotovo je siguran znak da do prijenosa Mercatora u Fortenova grupu neće doći u idućoj godini. (Frenki Laušić)


10. Hoće li se na vrijeme usvojiti novi trgovinski sporazum Ujedinjene Kraljevine i EU?

HOĆE. Ujedinjena Kraljevina sigurno izlazi iz EU 31. siječnja 2020., ali još postoji opasnost Brexita bez sporazuma. Johnsonova vlada do kraja 2020. mora s EU ispregovarati novi trgovinski sporazum kojim će definirati gospodarske odnose za budućnost, a oni će uvelike ovisiti o stabilnosti britanske ekonomije nakon Brexita. Konkurentnost i standardi EU trenutno su najveća prepreka pronalasku rješenja, ali činjenica da Michel Barnier ostaje glavnim pregovarač EU, kao i to da Johnson ima uvjerljivu većinu za usvajanje konačnog sporazuma daju nadu da je dogovor moguć. (Tea Trubić Macan)


11. Hoće li se proračun EU donijeti tijekom predsjedanja RH?

NEĆE. Sljedećih ćemo šest mjeseci imati ključnu ulogu u donošenju dnevnog reda institucije koja je ključna za proračun, ali jaz između država koje žele veći proračun i onih koje žele manji, nije uspjela premostiti Finska, pa je još manje izgledno da će RH imati više sreće. Proračunska pitanja koja trenutno vise u zraku previše su opsežna da bi se riješila do 1. srpnja, a trenutno nije ni izgledno da će se rješenje pronaći do kraja 2020., čime bi se nastavio koristiti postojeći proračunski okvir. Taj je scenarij, doduše, opasan zato što u njemu nisu predviđena sredstva za Zeleni sporazum koji je prioritet aktualne Komisije. (Tea Trubić Macan)


12. Hoće li se na Zagrebačkom summitu otvoriti pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom?

FILE PHOTO: French President Emmanuel Macron addresses a press conference on the second day of the North Atlantic Treaty Organization (NATO) summit in Brussels, Belgium, July 12, 2018. Ludovic Marin/Pool via REUTERS/File Photo
Ludovic Marin / REUTERS
Emmanuel Macron

NEĆE. Francusko i nizozemsko “ne” na summitu Europskog vijeća bilo je glasnije i jasnije od svakog pokušaja Hrvatske da Parizu i Amsterdamu promijeni mišljenje. Emmanuel Macron blokadu zapadnog Balkana za članstvo u EU koristi kao pregovarački uteg za jačanje svog utjecaja na razini Europe, tako da problem nije toliko u samom proširenju koliko u dodatnoj integraciji postojećih članica. No, Hrvatska je zbog svojih povijesnih i geopolitičkih veza dužna uložiti maksimalan trud za bilo kakav, pa i najmanji pomak. (Tea Trubić Macan)


13. Hoće li EK dati suglasnost za program restrukturiranja Đure Đakovića u roku od šest mjeseci?

NEĆE. Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, ustvrdio je da će država do 17. siječnja dati novo jamstvo Đuri Đakoviću za deblokadu računa i nastavak poslovanja, ta da se nakon toga u roku od četiri do šest mjeseci mora dobiti suglasnost Europske komisije za plan restrukturiranja slavonskobrodske kompanije. Međutim, ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, suglasnost EK za takav plan neće se dogoditi u roku od četiri do šest mjeseci, već će trebati malčice više vremena. Podsjetimo, isti rok od šest mjeseci bio je predviđen za program restrukturiranja Uljanik grupe, pa je na koncu to potrajalo više od dvije godine, a nažalost ni to nije bilo dovoljno, jer EK nije prihvatila program restrukturiranja i čitava Uljanik grupa je otišla u stečaj. Neće biti čudno ni ako Đuro Đaković grupa na kraju završi u stečaju, ali za sada predviđamo samo to da suglasnost EK za program restrukturiranja neće biti izdana u roku od šest mjeseci. (Frenki Laušić)


14. Hoće li zaživjeti CRO kartica?

NEĆE. Odnosno, formalno-pravno hoće jer je posljednjim krugom porezne reforme poslodavcima omogućeno da uz 7500 kuna neoporezivih darova radnicima tijekom godine poklone do 2500 kuna na kartici, s namjerom trošenja na smještaj i ugostiteljske usluge unutar Hrvatske. No, vjerovati da će domaći poslodavci, od kojih mnogi ne isplaćuju ni božićnice, radnicima mahnito uplaćivati novac za ljetovanje ravno je vjerovanju da je zemlja ravna ploča, a to se može naslutiti i iz dosad provedenih istraživanja Ministarstva turizma. Naime, prema anketi koju su proveli na uzorku od 400 poslodavaca, svaki drugi potvrdio je da ima tek “načelan” interes za koncept kartice, a kako se kartica zasad odnosi isključivo na poslodavce u privatnom, ali ne i javnom i državnom sektoru, čini se upitnim koliko će interesa on doista postići među poslodavcima. (Dora Koretić)


15. Hoće li se održati još jedno “Ljeto na Savi”?

HOĆE. Grad Zagreb je na organizaciju manifestacije “Ljeto na Savi” potrošio 13 milijuna kuna, s time da ju je posjetilo samo 16.000 ljudi (podaci Grada), iako je teško povjerovati u tu brojku kada se sjetimo fotografija praznih igrališta i DJ-a koji pušta glazbu nikome. Unatoč tom skupom debaklu, gradonačelnik Milan Bandić ove će godine zasigurno opet montirati paviljone uz obalu rijeke i napraviti program koji će privući malo koga. Zašto? Da dokaže da može. Jedino pitanje koje si trebamo postaviti jest hoće li potrošiti više ili manje nego u 2019. godini? Ako se moram kladiti, stavio bih na više. (Matija Boltižar)


16. Hoće li zaživjeti zagrebački Manhattan?

NEĆE. Zagrebački Manhattan je megaprojekt koji je punio medijske stupce u 2019. godini. No, taj projekt će i zauvijek ostati u toj godini te se za njega neće tako skoro ponovno čuti. Naime, pred kraj godine istekao je Memorandum o razumijevanju koji je zagrebački gradonačelnik u ožujku Milan Bandić potpisao s tvrtkom Eagle Hills Properties za realizaciju toga projekta. Jedan od glavnih uvjeta za njegovu realizaciju bila je izmjena GUP-a i prenamjena zemljišta na kojemu je Hipodrom, a Bandić je planirao sve to završiti do kraja ljeta. No, građani, oporba uz pomoć HNS-ova Ministarstva graditeljstva zajednički su uspjeli odgoditi glasanje za veljaču 2020., čime nisu ispunjeni uvjeti propisani u Memorandumu. Prema tome, nema više zainteresiranog arapskog investitora, Hipodrom je i dalje na svom mjestu (iako je najavljeno da će biti premješten 1. prosinca), a naznaka da će se nešto novo raditi još nema ni u povojima. (Matija Boltižar)


17. Hoće li Ministarstvo gospodarstva vratiti financiranje savjetovališta za potrošače udrugama?

NEĆE. Budimo realni, otkako je udrugama za zaštitu potrošača ukinuta mogućnost financiranja savjetovališta, državi je odlično. Značajno je srezala troškove, uslugu savjetovanja prebacila unutar vlastitih odjela, gdje taj posao sada rade djelatnici Ministarstva koji su tamo ionako na plaći, a kroz dva natječaja koja je ove godine raspisala za potrošačke projekte udrugama je razdjelila ukupno 920 tisuća kuna - 371 tisuću kroz natječaj za inovativne projekte te još 550 tisuća na posljednjem natječaju “Pametno s pametnim tehnologijama”, što je manje od iznosa koji su se prijašnjih godina izdvajali za financiranje savjetovališta pri udrugama. Doduše, pomoćnica ministra gospodarstva Ivana Soić, koja je bila glavna inicijatorica ukidanja savjetovališta pri udrugama, na vlastiti je zahtjev raskinula ugovor s Ministarstvom u kojem više nije zaposlena kao pomoćnica, no zasad iz Ministarstva nije bilo najava da bi se njenim odlaskom mogla ispraviti odluka kojom je značajno obilježila rad potrošačkih udruga. (Dora Koretić)

18. Hoće li Stranka rada i solidarnosti zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića na idućim izborima osvojiti koji saborski mandat?

Zagreb, 231219.
jazz and cabaret klub Kontesa, Cesarceva2. Konferencija za medije na kojoj je predstavljen program doceka Nove godine na trgu bana Jelacica.
Na fotografiji: Milan Bandic.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjevic / CROPIX
Milan Bandić

NEĆE. Stranka Milana Bandića nigdje neće prijeći izborni prag, što znači da zagrebački gradonačelnik neće biti zastupljen u idućem sazivu parlamenta. Samim tim neće biti u prilici ponovno surađivati s HDZ-om i biti dragocjeni saveznik koji održava većinu. Samim time će se redefinirati odnos koji Bandić i HDZ imaju na gradskoj razini, odnosno zagrebački HDZ više neće imati razloga uvijek podupirati Bandića. To može značiti da se neki od njegovih projekata neće realizirati, poput, recimo “Zagreba na Savi”, a sve to Bandića će dovesti u vrlo nepovoljnu situaciju na lokalnim izborima. (Ivanka Toma)


19. Hoće li HNS nakon parlamentarnih izbora i dalje postojati na političkoj sceni?

NEĆE. Možda će HNS formalno i dalje postojati kao politička stranka, ali njihova političkog utjecaja neće biti nigdje. Za početak, neće naći stranku koja bi s njima željela izaći na izbore za zastupnike u Saboru, a sami nigdje ne mogu prijeći prag. Budući da ih neće biti u idućem sazivu Sabora, neće ih biti ni u Vladi, a teško da se boljemu mogu nadati i na lokalnim izborima kada dođu. Na razvalinama HNS-a još će neko vrijeme u Varaždinskoj županiji živjeti Reformisti bivšeg predsjednika HNS-a Radimira Čačića, te GLAS u kojemu su se okupili oni HNS-ovci koji nisu pristali na prevaru birača i koaliciju s HDZ-om. (Ivanka Toma)


20. Hoće li HDZ i SDP nakon idućih izbora sklopiti veliku koaliciju?

NEĆE. Razlog je to što SDP ne bi pristao na takvu koaliciju. Moguće je, naime, da nakon izbora ni jedna od velikih stranaka neće moći sama ili sa svojim koalicijskim partnerima formirati Vladu, pa da se kao rješenje nametne velika koalicija. Bude li HDZ relativni pobjednik izbora, moguće je da predlože takvu koaliciju i da bi mu više i odgovarala. Jedini razlog zbog kojega SDP-ovo vodstvo na nju ne bi pristalo je realna opasnost od raspada stranke. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić već je doživio pokušaj rušenja, jedva je opstao na čelu stranke i tek je pružanjem ruke stranačkim oponentima uspio uvesti mir u SDP. U slučaju da nitko ne bude mogao sam formirati vlast, Bernardić bi prije izabrao još jedne izbore nego koaliciju s HDZ-om. (Ivanka Toma)

21. Hoće li u Sabor na idućim izborima ući ekstremna ljevica?

HOĆE. Katarina Peović je kao predsjednička kandidatkinja Radničke fronte tijekom predsjedničke kampanje uspjela doprijeti do birača i predstaviti im ideje za koje se zalaže. U nedostatku drugih protestnih opcija (Živi zid se raspao i potonuo, bivši sudac Mislav Kolakušić odustao je od najave da će se baviti hrvatskom politikom) Radničkoj fronti se otvara prostor u kojemu bi mogli dobiti simpatije, ali i glasove, dijela birača koji ne mogu podržati HDZ jer im je neprihvatljiva njihova ideološka opredijeljenost, ali neće glas dati ni SDP-u jer tu stranku smatraju odgovornom za niz propuštenih prilika dok su bili na vlasti, te zapravo naličjem loše politike u kojoj HDZ predstavlja lice. (Ivanka Toma)


22. Hoće li Croatia Airlines dobiti strateškog partnera?

Zagreb, 150716 

Pleso

Croatia Airlines, zabiljezila je milijuntog putnika u ovoj godini. Ovogodisnji milijunti putnik sletio je najranije u povijesti tvrtke, tri dana prije nego dosad najranije zabiljezeni milijunti putnik.

Foto: Ranko Suvar / CROPIX
CROPIX

NEĆE. Iako su se konzultantima Vlade s neobvezujućim ponudama javile dvije tvrtke koje su zainteresirane preuzeti nacionalnu aviokompaniju, realno je teško očekivati da će do preuzimanja stvarno i doći. Croatia Airlines je tvrtka s prevelikim dugovima, s premalim brojem aviona i linija i obvezom održavanja domaćeg zračnog prometa u zimskom razdoblju, što bi financijski teško pokrio ijedan privatni vlasnik. Država je ove godine interventno s 250 milijuna kuna u zadnji čas spasila tvrtku od stečaja. Ako do sredine godine ne bude strateškog partnera, država si takvu intervenciju više neće moći dozvoliti, a CA lagano može na let bez povratka. (Krešimir Žabec)


23. Hoće li iduća Vlada biti manja?

HOĆE. Premijer Andrej Plenković najavio je već da bi u idućem mandatu Vlada trebala imati manji broj ministarstava. Iako se ova tema razvlači otpočetka mandata ove Vlade, premijer nije imao hrabrosti smanjiti broj ministarstava iako smo po tome na samom vrhu u Europi. U taj zahvat nije se išlo isključivo jer se moraju namiriti apetiti koalicijskih partnera, ali i različitih struja u vlastitoj stranci. Sada se ipak planira smanjenje broja ministarstava, stručnjaci kažu da je optimalan broj 12, a premijer kaže da će biti možda malo više ili malo manje od toga. U planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva uprave za četvrti kvartal 2020. planirana je izmjena zakona koji to regulira. (Goran Penić)


24. Hoće li hrvatsko predsjedanje Vijećem EU biti uspješno?

HOĆE. Na stolu hrvatskog predsjedništva bit će nekoliko ključnih tema, od pitanja Brexita, višegodišnjeg financijskog plana, kohezijske politike, ali i politike proširenja Europske unije na zemlje zapadnog Balkana. Ako samo jedna tema bude ispregovarana tijekom hrvatskog predsjedanja, bit će to uspjeh za Hrvatsku. A po svemu sudeći, Hrvatska bi na summitu EU-zapadni Balkan, koji će se u svibnju održati u Zagrebu, mogla utjecati na to da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji da zeleno svjetlo za početak pregovora. Premijer Plenković već ima priliku sredinom siječnja u Parizu uvjeriti predsjednika Macrona da se tim zemljama treba dati poticaj da krenu europskim putem. (Goran Penić)


25. Hoće li stariji od 65 bez primanja početi primati nacionalnu mirovinu?

NEĆE. No, Vlada je najavila da će u izbornoj 2020. godini donijeti Zakon o nacionalnoj mirovini, koji bi trebao propisivati da će se nacionalna mirovina početi isplaćivati 2021. godine - dakle, nakon izbora. Prema analizama, više od 50.000 starijih osoba u Hrvatskoj nema uvjete za primanje mirovine (minimalno 15 godina radnog staža), a zbog imovine koja im prelazi nevjerojatno rigorozni cenzus ili, jednostavno, zbog srama i stigme, ne primaju socijalnu pomoć, zbog čega su egzistencijalno ugroženi. Rješenje problema siromaštva ove skupine starijih osoba leži upravo u uvođenju nacionalne mirovine, svojevrsne pomoći starijima kakvu ima dobar dio europskih zemalja, a koja je obično nešto viša od socijalne pomoći (ona za radno nesposobnog samca iznosi 900 kuna mjesečno) i nešto manja od minimalne mirovine, koja iznosi oko 1000 kuna. Ovakvu naknadu vlasti u Hrvatskoj najavljuju još od početka 2000-ih, pa je tako i ova Vlada već na početku mandata uvođenje nacionalne mirovine najavila u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe. Međutim, za razliku od ranijih Vlada, sredinom ove godine osnovana je pri resornom Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava radna skupina za izradu prijedloga Zakona o nacionalnoj mirovini, napravljene su analize, na jesen je u javnu raspravu upućen Obrazac prethodne procjene zakonskog prijedloga, a za prvi kvartal sljedeće godine najavljeno je i njegovo donošenje. Kako stoji u Obrascu - ishod je planiran tek za 2021. godinu. (Kristina Turčin)


26. Hoće li svako dijete od države početi primati univerzalni dječji doplatak?

NEĆE. Vlada je deklarativno rješavanje demografskog problema Hrvatske stavila u središte svojeg djelovanja i dala vrlo konkretna obećanja, od kojih nije ispunila ni desetinu. Glavno je obećanje bilo izjednačavanje naknade tijekom svih 12 mjeseci roditeljskog dopusta s punim iznosom plaće zaposlenih roditelja, što neće ispuniti (naknadu za drugih šest mjeseci tek će u travnju sljedeće, izborne godine podići na iznos 1000 kuna manji od prosječne plaće), a ozbiljno je odjeknulo i obećanje o uvođenju jedinstvenog novčanog dodatka za svako dijete (po uzoru na njemački Kindergled). Prvi korak prema tome, najavilo je resorno Ministarstvo demografije, bilo je podizanje dohodovnog cenzusa za postojeći dječji doplatak tijekom 2018. godine. Međutim, budući da je i novi cenzus postavljen relativno nisko (na doplatak imaju pravo djeca čije obitelji uprihode manje od 2328 kuna mjesečno po članu kućanstva), mjera ni izbliza nije postigla cilj: umjesto najavljenih novih 150.000 primatelja, mjerom je obuhvaćeno četiri puta manje novih korisnika. Stoga je Ministarstvo za kraj ove godine najavilo “redefiniranje mjere”, ponovno naglašavajući da je konačni cilj uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za svu djecu: jedino bi to, naime, bila demografska, a ne socijalna mjera, što sadašnji dječji doplatak jest. Međutim, plan proračuna za 2020. godinu pokazuje da je planirani iznos za dječji doplatak čak i niži od plana za 2019. (s planiranih 1,65 milijardi u 2019. iznos u 2020. pada na 1,4 milijarde kuna, a u tim okvirima ostaje i u 2021. i 2022. godini). Dakle, u ovim proračunskim okvirima teško je očekivati i povećanje propisanog dohodovnog cenzusa za dječji doplatak, a o univerzalnom dodatku nema ni govora. (Kristina Turčin)


27. Hoće li EPP izbaciti Fidesz iz svojih redova?

NEĆE. Taktika koju je Viktor Orbán koristio uoči izbora na kojima je računao na trijumf desnih populista smirio se pošto se ispostavilo da euroskeptici i suverenisti nisu ostvarili željeni rezultat. Mađarski premijer trenutno želi ostati u najvećoj i najmoćnijoj grupaciji u EU u jednakoj mjeri u kojoj EU želi zadržati najuspješniju stranku u svom portfelju. Sljedećih će se mjeseci pronaći rješenje kojim će EPP dokazati da je Orbána “lupio po prstima” a da ga se ne ponizi i krenut će se dalje izbjegavajući neugodnu epizodu iz recentne prošlosti. (Tea Trubić Macan)


28. Hoće li Bruno Petković odigrati prvenstvo života

Zagreb, 101219. 
Stadion Maksimir.
Trening GNK Dinamo pred sutrasnju utakmicu Lige prvaka sa Manchester City.
Na fotografiji:  Bruno Petkovic.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajac / CROPIX
Bruno Petković

HOĆE. Iza Dinamova napadača brutalna je godina; s Olmom i Oršićem klub je odveo u Ligu prvaka i tamo zabio pet golova, a za Hrvatsku je u osam nastupa utrpao isto toliko. Od efikasnosti još više oduševljavaju njegova sigurnost i lepršavost u igri i sada se postavlja još jedno pitanje - koliko može dati na Europskom prvenstvu?
Možda smo pristrani, ali mi mislimo da će zasjati, biti jedan od najboljih napadača i reprezentaciju voditi do novog odličja. Najbolji strijelac Eura? Sve je moguće, a ako se dotad ne proda, predviđamo siguran angažman u jednom od europskih giganata. (Tomislav Novak)


29. Hoće li “Gospodar prstenova” doći u Hrvatsku?

HOĆE. Iza nas je rekordna godina, Hrvatska je postala Crollywood, vole nas streaming giganti poput Netflixa i HBO-a, ali i hollywoodski studiji. Među globalnim franšizama koje su ovdje snimane, poput “Igre prijestolja” ili “Star Warsa”, ostaje još jedna velika - “Gospodar prstenova” u čiju prvu sezonu Jeff Bezos i Amazon planiraju uložiti milijardu dolara. Predviđamo da će se dio snimati u Hrvatskoj, a kao izgledna lokacija spominje se otok Pag. (Tomislav Novak)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 01:11