Velika anketa među hrvatskim studentima, evo koliko njih podržava obavezno cijepljenje

Otprilike svaki drugi student svoje mentalno zdravlje doživljava lošijim i puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije. Najviše ih zabrinjava mogućnost zaraze bliskih osoba (57 posto), dok ih je najmanje brine mogućnost vlastite zaraze (17 posto).

Polovica ispitanih studenata navodi osjećaj socijalne izolacije i usamljenosti, kao i probleme s pažnjom i koncentracijom, a značajan broj njih tvrdi da se osjeća anksiozno (46 posto) i depresivno (29 posto). Ipak, 60 posto sudionika istraživanja koje je provela Agencija za znanosti i visoko obrazovanje na uzorku od 4300 studenata, ne bi podržalo uvođenje obveznog cijepljenja.

Agencija je provela istraživanje na nacionalnoj razini tijekom rujna, s ciljem odgovoriti na pitanja kako studenti procjenjuju kvalitetu visokoškolske nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19, koliko su zadovoljni pojedinim aspektima studentskog života, kako procjenjuju svoje mentalno zdravlje i kako je pandemija utjecala na brucoše i njihovu prilagodbu visokom obrazovanju.

Dominantni oblik izvođenja nastave u prošloj akademskoj godini bila je u potpunosti online nastava (40 posto) te hibridna nastava, odnosno kombinacija 2/3 nastave online i 1/3 uživo. Oko 30 posto studenata prve godine preddiplomskih i integriranih studija nastavu je pohađalo isključivo online.

Otprilike trećina sudionika istraživanja kao željeni je oblik nastave za ovu akademsku godinu navela je učioničku nastavu, a njih 29 posto priželjkuje nastavu u potpunosti online.

Studenti su izrazili zadovoljstvo određenim segmentima organizacije online nastave i ispita, poput pristupa nastavnim materijalima od kuće (73 posto), interakcijom s nastavnicima u virtualnom okruženju (60 posto), kriterijima i metodama ocjenjivanja studenata (63 posto) te objektivnošću ocjenjivanja (60 posto).

Nešto manje od polovice studenata u nekoj se mjeri slaže kako studiranje u online okruženju pruža više prostora za neetično ponašanje prilikom provjere znanja. Kako pokazuju u srijedu predstavljeni rezultati, među studentima postoji značajna razina nezadovoljstva studentskim životom u odnosu na razdoblje prije pandemije: 59 posto ih smatra da je njihovo zadovoljstvo puno manje i manje; izvanredni studenti zadovoljniji su od redovitih. Narušen je osjećaj pripadnosti studentskoj zajednici, a većina studenata (73 posto) nije imala priliku upoznavati nove ljude, kao što je to imala priliku ranije.

Postojeće odnose s kolegama sa studija uglavnom su održavali pomoću društvenih mreža i komunikacijskih platformi (78 posto odgovora). Oko 40 posto studenata smatra da je pandemija negativno utjecala na ponudu studentskih poslova; 60 posto ih navodi kako su zbog online nastave uštedjeli na troškovima putovanja, a nešto više od polovine ispitanika imalo je osigurane uvjete za kvalitetno studiranje na daljinu u smještaju u kojem je boravilo.

U životu nakon pandemije najveći postotak studenata veseli se druženju s kolegama bez ograničenja (71 posto) te nenošenju maski (71 posto); značajan postotak raduje se putovanjima u inozemstvo (66 posto); nastavi uživo veseli se 41 posto sudionika istraživanja.Najveći izazov studentima prve godine pri prijelazu iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje predstavljao je nedostatak kontakta uživo s kolegama sa studija (48 %), online nastava umjesto nastave uživo (39 %) i nedostatak motivacije za učenje uzrokovan neizvjesnošću trajanja i posljedica pandemije (39 %).

Otprilike svaki drugi student prve godine u potpunosti je i uglavnom zadovoljno procesom prijelaza iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje, a uglavnom i u potpunosti nezadovoljno je njih 17 posto. Većina ih se morala više samostalno pripremati za ispite državne mature, no željeni studij upisalo je čak 80 posto studenata. Ipak, 63 posto brucoša navodi da zbog pandemije nisu u potpunosti doživjeli iskustvo studiranja.V.d. ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Jasmina Havranek, navodi kako su rezultati istraživanja pokazali da je prelazak na online oblike nastave u kriznim uvjetima pandemije u značajnoj mjeri utjecao na mentalno zdravlje studenata, njihovu socijalnu uključenost, iskustvo studiranja i kvalitetu studentskog života.

- Smatramo važnim povratak na kontaktni način izvođenja nastave, uz poštivanje epidemioloških mjera dok traje pandemija, a u skladu s izdanim dopusnicama, pri čemu se sva dobra iskustva iz primjene online nastave mogu i dalje razvijati i koristiti kao dopuna klasičnoj nastavi, poručila je J. Havranek.