Velika analiza delegata i prva izborna procjena: Kolar osvaja SDP, na rubu je pobjede u 1. krugu?

Prema istraživanju agencije Ipsos provedenom među biračima SDP-a, proizlazi da bi na čelu ove stranke najradije vidjeli saborskog zastupnika Peđu Grbina. Čak 50 posto ispitanika se izjasnilo za Grbina, što bi mu, da predsjednika stranke biraju “obični” birači, donijelo pobjedu već u prvome krugu. Prema tom istraživanju drugi izbor bio bi Ranko Ostojić, ali daleko iza Grbina (preferira ga 24 posto ispitanika), a onda slijede Željko Kolar i Mirela Ahmetović za koje se izjasnilo po 9 posto ispitanika. Preostalih 2 posto glasova otišao bi malo poznatom Marinu Percanu.

No, predsjednika biraju SDP-ovci, a njihovi su kriteriji drugačiji. Među SDP-ovcima s pravom glasa raspoloženje je bitno drugačije. Iz analize podataka o broju članova s pravom glasa (a to su oni koji su do 17. kolovoza kada je započeo izborni postupak podmirili sve članarine) i preferencijama pojedinih organizacija, došli smo do zaključka da najbolje prolazi Željko Kolar. Prema našem izračunu Kolar bi trebao biti relativni pobjednik u prvome krugu i nedostajalo bi mu malo glasova da odmah odnese pobjedu. Na drugom mjestu je Grbin pa Mirela Ahmetović te Ranko Ostojić. Da bi u drugome krugu pobijedio Kolara, Grbin bi na svoju stranu morao pridobiti sve SDP-ovce koji su u prvome krugu dali glas Ostojiću i Mireli Ahmetović.

Problem s članarinom

Kada je Glavni odbor SDP-a donio odluku da će se 26. rujna provesti unutarstranački izbori od oko 33.000 članova SDP-a, na dan 28. srpnja tek je njih 7397 (što je 22,4 posto SDP-ovaca ili nešto više od petine članstva) imalo plaćene sve članarine. Kako bi što većem broju članova omogućili sudjelovanje na izborima na kojima se po principu, jedan član, jedan glas, bira predsjednik stranke, Predsjedništvo i Glavni odbor, u vodstvu SDP-a odlučili su produljiti rok za podmirivanje duga za članarine do 17. kolovoza. Broj SDP-ovaca s pravom glasa u manje od mjesec dana narastao je na 11.559, što znači da će na izborima sudjelovati 35 posto članova, odnosno trećina njih.

Premda su svi, uključujući Grbina, pozivali SDP-ovce da iskoriste dodatni period za podmirivanje obaveza za članarinu i sudjeluju na izborima, na kraju je razlika od 4162 dodatna glasača izazvala nove sumnje u SDP-u. U Grbinovom taboru sumnjaju da su predsjednici pojedinih organizacija masovno platili članarine koje iznose po kunu mjesečno i tako za ulog od tisuću kuna bitno podebljali glasačku mašineriju. Govore da će stoga u tri županijske organizacije (Varaždinskoj, Slavonsko-brodskoj i Vukovarsko-srijemskoj) na izborima imati svoje promatrače i čuvati kutije. “Išli smo s produljenjem roka za plaćanje članarina u najboljoj namjeri. Nismo razmišljali da bi se to moglo zloupotrijebiti”, kazao je jedan od ključnih ljudi SDP-a koji ne spada u Grbinov tabor, ali također sumnja da su članarine od kune plaćene s jednog mjesta kako bi se proširila izborna baza.

Sumnje na manipulaciju

“O tome se govori u stranci, ali nitko nije iznio baš nikakve dokaze da je bilo manipulacija. Dakle, ako nema dokaza, nitko ne može tvrditi da su se ‘kupovali’ birači”, kazao je jedan od SDP-ovaca iz Slavonije. Iste ili slične rečenice čuli smo od više SDP-ovaca i jasno je da nitko od kandidata, kako onih za predsjednika stranke, tako i onih za Predsjedništvo i Glavni odbor neće javno problematizirati eventualne manipulacije s članstvom koje ima pravo sudjelovati na izborima, niti dovoditi u pitanje izborne rezultate. Projekciju mogućih izbornih rezultata napravili smo na temelju javnih podrški koje su predsjednici pojedinih organizacija dali kandidatima, te na temelju razgovora sa SDP-ovcima iz različitih tabora koji su nam dali svoju procjenu, a mi smo uzeli njenu srednju vrijednost i pretočili je u broj glasova.

Taj je izračun okvirni i ne mora odgovarati stvarnom raspoloženju u SDP-u. Moguće je, naime, da neće svi članovi županijskih i općinskih organizacija slijediti preferencije svojih lokalnih vođa, nego će glasati po svome, kao što je moguće i da se tijekom kampanje dogodi nešto što će bitno utjecati na raspoloženje SDP-ovaca. Rezultati koje smo dobili govore o dubokoj podijeljenosti SDP-a koji se doslovno rascijepio u dva tabora. Jedan predvodi Željko Kolar, a drugi Peđa Grbin. Oko Grbina su se okupili nezadovoljnici politikom bivšeg predsjednika SDP-a Davora Bernardića i njegovih pristaša. Srž njegova stožera su ljudi koji su zajedno s njim prije dvije godine javno tražili Bernardićevo odstupanje s čela stranke i zaradili suspenziju u Predsjedništvu.

Tu je Siniša Hajdaš Dončić koji je, kao i europarlamentarka Biljana Borzan, suautor njegovog izbornog programa, dok mu je šef kampanje Vedran Babić. Premda to nisu javno rekli, uz Grbina se svrstala i većina pripadnika takozvane Neretvanske skupine. Na strani Željka Kolara su pak oni SDP-ovci koji su podržavali Bernardića. To je predsjednik Koprivničko-križevačke organizacije Mladen Kešer, zatim Željko Sabo iz Vukovara, pa potpredsjednik Sabora Rajko Ostojić, bivši predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednica Varaždinske županijske organizacije Barbara Antolić Vupora, Međimurski SDP, Slavonsko-brodski….

Mirela Ahmetović je jedina pravo novo lice u SDP-u, ali ima dva problema. Jedan je što je se u stranci, pa i javno, doživljava kao kandidatkinju v.d. predsjednika stranke Zlatka Komadine, a drugi što je tek u ovome sazivu osvojila saborski mandat, a kao načelnica općine Omišalj na Krku nije se toliko javno profilirala da bi bila dovoljno poznata svim SDP-ovcima. Kandidatura Ranka Ostojića došla je doslovno u pet do 12. Ostojić je poručivao da se neće kandidirati, da bi se predomislio u zadnji čas. Kazao je kako je to učinio jer su ga isprovocirali pripadnici Neretvanske skupine koji su imali konferenciju za tisak, ali nisu željeli javno podržati Grbina. Onda se kandidirao i time dodatno otežao Grbinovu poziciju jer bi 907 glasova (koliko bi iz našeg izračuna mogao dobiti) bez njegova sudjelovanja u izborima išlo Grbinu. Mirela Ahmetović bi po našoj računici mogla dobiti 1266 glasova, dok bi Peđa Grbin u prvome krugu osvojio 3795 glasova. Željku Kolaru bi s 5590 glasova malo nedostajalo da u prvome krugu postane predsjednik SDP-a. Dakle, da bi ga pobijedio, Grbin bi u drugome krugu morao zadržati sve svoje birače i osvojiti one koji su dali povjerenje Ostojiću i Ahmetović.

Tko će biti novi predsjednik SDP-a

Tek zbrojem glasova njih troje dolazi do njih 5968, što je za gotovo 400 više od Kolara. Kako se neće svi glasovi iz prvog kruga koji su išli Ahmetović i Ostojiću preliti Grbinu, predsjednik SDP-a postat će onaj tko će biti uvjerljiviji za mali broj od petstotinjak SDP-ovaca koji ne stoje čvrsto u jednom od tabora. Prvi je kandidaturu za novog predsjednika SDP-a istaknuo Peđa Grbin. Čim se Bernardić povukao s čela stranke i rečeno je da se bira novo vodstvo, Grbin se sastao s Hajdašem Dončićem, Zmajlovićem i Babićem (suspendirani članovi Predsjedništva) i nakon dogovora s njima objavio da želi biti idući predsjednik SDP-a. Odmah u startu održao je sastanak s uspješnim načelnicima općina i gradonačelnicima. Tada se čak raspravljalo o tome da bi SDP mogao imati jednog kandidata kako bi se izbjegle daljnje podjele u stranci.

Svim SDP-ovcima bila su puna usta jedinstva, uključivosti i novih politika. Špekuliralo se s kandidaturom bivšeg šefa Podravke Zvonimira Mršića, gradonačelnika Ploča Miše Krstičevića, gradonačelnika Koprivnice Mišela Jakšića, ali se nitko od njih nije odlučio na taj korak. Grbin je dugo bio jedini kandidat i već se smatralo da je njegovo preuzimanje SDP-a gotova stvar, a mediji su za ilustraciju tema o SDP-u stavljali njegovu fotografiju. No, stvar je bila u tome što je tabor koji je bio uz Bernardića (a sami se zbog potopa na parlamentarnim izborima ne mogu kandidirati za stranačke funkcije) dugo tražio svog kandidata. U trenutku kada je zagorski župan Željko Kolar kazao da razmišlja o kandidaturi za predsjednika SDP-a već je imao svoj tim i pripremljen teren. Kolar je dobar kandidat zato što je uspješni župan, relativno je novo lice, a najvažnije je to što nije sudjelovao u unutarstranačkim sukobima. Dapače, podržao je pobunjenike.

Svi govore o novom SDP-u

U startu se uz njega svrstao Mladen Kešer iz Koprivničko-križevačke županijske organizacije, potom Željko Sabo iz Vukovara, Barbara Antolić Vupora iz Varaždina, Slavonski Brod… Glavni argument zašto izabrati Kolara je da s njim nema odmazda, dok Grbin i dalje dijeli stranku. “Govori o Novom SDP-u, a u svom timu ima Hajdaša Dončića, Zmajlovića… Kakav je to novi SDP?”, govore Grbinovi protivnici i tvrde da bi njegov izbor značio daljnji razdor u stranci.

Okidač za dodatno homogeniziranje tabora koji je podržavao Bernardića bila je izjava Peđe Grbina da onima koji su zaslužni za katastrofalni izborni rezultat nema mjesta na istaknutim pozicijama i jasno stavljanje do znanja da Ranko Ostojić je dodatno otežao Grbinovu poziciju jer bi njegovih 907 glasova na izborima, koliko dobiva prema našoj kalkulaciji, išlo Grbinu Rajko Ostojić neće moći ostati potpredsjednik Sabora ako on postane prvi čovjek SDP-a. Kolarovi pristaše nakon toga su na svoju stranu dobili i Mišela Jakšića koji je predsjednik koprivničkog SDP-a i do tada je bio u sukobu s Kešerom, potom cijeli međimurski SDP, većinu bjelovarsko-bilogorskog…

Odjednom se percepcija promijenila, a pogled na broj članova s pravom glasa po pojedinim organizacijama Grbinu su dodatni razlog za brigu. Dogodilo se, naime, da najveći porast članova s pravom glasa bilježe one organizacije koje su sklone Kolaru. Tako je, primjerice, u Brodsko-posavskoj županijskoj organizaciji 28. srpnja svega 141 SDP-ovac imao pravo glasa, da bi 17. kolovoza to pravo steklo njih 760, što je ogroman porast. U odnosu na Zagorje gdje je SDP-a na vlasti, Slavonski Brod ima gotovo duplo više birača (u Zagorju ih je 389).

Nadalje, Vukovarsko-srijemska županijska organizacija bilježi porast birača od 55 posto. Bilo ih je 238 s pravom glasa, a sada ih je 530. Znatan je porast članarina plaćenih u zadnji čas i u Varaždinskoj organizaciji. S datumom 28. srpnja tamo je 329 članova imalo pravo glasa, a 17. kolovoza brojka se popela na njih 656. Zanimljiva je Splitsko-dalmatinska županijska organizacija u kojoj pravo glasa ima 1317 članova, što je za 488 više nego u srpnju. Nitko, naime, ne zna za koga se opredijelilo tamošnje vodstvo. Zna se samo da tamošnji predsjednik Goran Kotur nije u dobrim odnosima s Rankom Ostojićem.

Kolar ujedinitelj

Raspon članarina u SDP-u je od 1 kune do 3000 kuna. Razvrstane su u kategorije od kunu, 10 kuna, 50 kuna, pa po postotku od plaće ako se ona ostvaruje na temelju angažmana u SDP-u, po 1300 kuna za saborske zastupnike i 3000 kuna za europarlamentarce. Predsjednici organizacija imaju pravo odrediti iznos članarina. O sumnjama u manipulacije s članarinama i izborni inženjering otvoreno smo razgovarali s predsjednicom varaždinskog SDP-a Barbarom Antolić Vupora. Prvo što nam je rekla bio je njen stav da plaćena članarina nije trebala biti uvjet za izlazak na izbore. Smatra da su svi članovi SDP-a trebali imati pravo glasa, neovisno o dugu. Pritom odbacuje bilo kakve primisli da je platila članarine za dio SDP-ovaca. “Nema govora o tako nečem. Kao predsjednica županijske organizacije pozvala sam sve predsjednike organizacija da potaknu svoje članove da plate članarine i sudjeluju na unutarstranačkim izborima. To je moj doprinos. No, unatoč tome što sam slala mailove i osobno zvala predsjednike da motiviraju članove da ostvare pravo sudjelovanja u izborima, 100 ljudi manje je platilo članarine nego za prethodne izbore”, kaže Antolić Vupora.

Napominje da kao predsjednica ima oponenata, da u stranci postoji dosta klanova, te kako je upravo to razlog što podržava Kolara. U njemu, naime, vidi kandidata koji bi ujedinio stranku. Na ovim unutarstranačkim izborima vidi se kako SDP nije podijeljen samo po klanovima koji godinama egzistiraju, a danas ih predstavljaju Grbin i Kolar, nego i regionalno. Tako je, pojednostavljeno rečeno, sjeverna Hrvatska, središnja Hrvatska i Slavonija na strani Kolara, dok je Dalmacija, Istra i dio unutrašnjosti na strani Grbina. Novi predsjednik stranke dobit će podijeljeni SDP, ali šansu ima u one dvije trećine članstva koji neće sudjelovati na ovim izborima. Uspije li motivirati i pokrenuti ovaj dio SDP-a, tek tada može imati pravu većinu u stranci. U izborima za predsjednika SDP-a sudjeluje i Marino Percan, član pulske gradske organizacije. Međutim, nitko od brojnih SDP-ovaca s kojima smo razgovarali za njega nije davao nikakve prognoze i to je razlog zbog kojeg nije ukalkuliran u naše izračune.