MJERE UPOZORENJA

Velik broj sudaca odazvao se na bijeli štrajk, u nekim gradovima - svi: ‘Vratite nam status iz 1999.‘

Udruga hrvatskih sudaca predlaže reformu u tri koraka

Ilustracija

 Vladimir Dugandzic/Cropix

Odaziv sudaca na bijeli štrajk, ili kako ga suci nazivaju "mjere upozorenja" je, prema do sada prikupljenim podacima sa sudova diljem Hrvatske, iznad očekivanja, tvrde u Udruzi hrvatskih sudaca (UHS). Sudački bijeli štrajk trebao bi trajati od danas do 19. svibnja. UHS je na njegovo održavanje pozvao suce jer izvršna vlast, kako tvrde, ignorira njihove zahtjeve za povećanjem sudačkih plaća, ali i plaća sudskih službenika i namještenika te poboljšanjem općih uvjeta rada na sudovima.

Odaziv je, tvrde iz UHS-a, iznad ranijih procjena koje su govorile da će se mjerama upozorenja priključiti oko 70 posto sudaca. Prvi podaci govore da je stopa sudjelovanja sudaca u mjerama upozorenja vrlo visoka, posebno na općinskim i trgovačkim sudovima i u nekim je gradovima dosegnula i sto posto, a samo je u Slavoniji, slabiji odaziv, što je kako tvrde u UHS-u bilo i očekivano.

Stopostotni odaziv bijelom štrajku je, tvrde u UHS-u, prema prvim podacima zabilježen na Općinskom sudu u Dubrovniku te na trgovačkim sudovima u Splitu, Varaždinu, Dubrovniku, Pazinu i Karlovcu, a stopstotni je i odaziv sudaca na dva upravna suda- zagrebačkom i osječkom. Kad je riječ o većim gradovima, Općinski građanski sud u Zagrebu bilježi odaziv od 97 posto, karlovački i bjelovarski sa stalnim službama tih sudova 95 posto.

Suci koji sudjeluju u bijelom štrajku traže da se njihov materijalni status vrati na stanje iz 1999. Od tada je podsjećaju, prosječna plaća u Hrvatskoj rasla šest puta više od prosječne sudačke. U iduća dva tjedna odgađaju se sve radnje u prvostupanjskim postupcima, dok će se u drugostupanjskim postupcima održavati sjednice vijeća, ali bez otpreme odluka.

Iznimka na svim razinama su hitni predmeti u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. Za vrijeme trajanja mjera upozorenja suci koji provode mjere bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme.

Udruga hrvatskih sudaca predlaže reformu u tri koraka; u prvom bi se provele "vatrogasne mjere" kojim bi se hitno izjednačila najniža plaća prvostupanjskog suca početnika s najvišom neto plaćom sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu (koji sad prima 2.126,66€). Ovaj korak moguće je ostvariti povećanjem plaće za 600€ neto, do čega se predlaže doći povišenjem osnovice svim pravosudnim dužnosnicima za 20 posto te povećanjem koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja sa 3,54 na 4,19.

Drugi korak odnosi se na trajno rješenje - prijedlog i implementaciju jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija sukladno EU praksi - određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.

Uz ova dva ključna koraka za izjednačavanje platnog modela, UHS kao treći korak ističe važnost otvaranja rasprave o poboljšanju uvjeta rada službenika i namještenika prvostupanjskih sudova s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti. Oko 1.200 prvostupanjskih sudaca na 34 općinska, 9 trgovačkih i 4 upravna suda godišnje rade na više od milijun novih spisa, što je, ističu u UHS-u, najviše po sucu u usporedbi sa svim članicama EU.

S druge strane svjedočimo kontinuiranom padu zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupka u regularnim uvjetima. Unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 posto. Prošle je godine riješeno 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno, a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana.

Implementacija spomenutog zakona obuhvatila bi više od 2.100 sudaca i državnih odvjetnika čiji je rad također reguliran Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a reforma bi stajala oko pet milijuna eura mjesečno. Od toga iznosa, tvrde u UHS-u, 40 posto vraćalo bi se u državni proračun.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 09:18