Vakula: Evo kada nam točno prijete olujna nevremena. Ali, ljeto nije gotovo! A imamo već i prognozu za jesen...

- I dok će mnogi, možda i većina, ovaj srpanj pamtiti po olujama i ponekom toplinskom valu, vjerojatno će biti znatno manje onih koji će misliti da je bio zamjetnije iznadprosječno topao!? A bio je! I pritom i suh, i ponegdje rekordno kišan! - rekao je dipl. ing. fizike i glavni meteorolog Hrvatske radiotelevizije Zoran Vakula.

Vakula je rekao da je uobičajeno da su lokalni ljetni pljuskovi, kada je riječ o količini oborina, nejednoliko raspoređeni. Kišovitije je bilo u zapadnim kopnenim krajevima i osobito na sjevernom Jadranu, dok je na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije bilo najizraženijeg manjka oborine u odnosu na višegodišnje srednje vrijednosti.

- Pritom valja istaknuti kako je prema trenutačno dostupnim podacima, koje još trebaju provjeriti klimatolozi DHMZ-a, u Rijeci ovo bio najkišovitiji srpanj od 1948. godine, od kada se obavljaju službena mjerenja na toj postaji DHMZ-a. Ukupna srpanjska količina oborine bila je 216,7 mm ili litara po četvornome metru, a dosadašnji rekord bio je iz srpnja 1960. godone - 201,3 mm. Istodobno je na postaji Split Marjan tijekom srpnja izmjereno samo 2,5 mm oborine. Manje od toga od 1948. godine bilo je samo 5 puta u srpnju - najmanje 1993. i 2013. godine, samo 0,3 mm - rekao je Vakula.

HRT-ov je meteorolog rekao da je srednja srpanjska temperatura zraka u većini Hrvatske bila za 1 do 2 °C viša od prosjeka iz posljednjeg klimatološkog razdoblja od 1991. do 2020. godine. Ipak, kaže Vakula, službenu će ocjenu uskoro dati klimatolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.

- Srećom, ona neće biti rekordna, kao što se za ovaj srpanj procjenjuje na globalnom nivou. No, iz prema trenutačno dostupnim podacima može se zaključiti kako je u Rijeci, primjerice, ovogodišnji srpanj bio 8. najtopliji u povijesti mjerenja na toj postaji, u zagrebačkom Maksimiru 7., na splitskom Marjanu i Osijeku 5., Dubrovniku i Gospiću 3., a na Zavižanu čak 2. - viša srednja srpanjska temperatura od ovogodišnjih 15,7 °C bila je samo 2015. godine - 16,3 °C - rekao je Vakula za HRT.

- Podjednako srpnju, i dosadašnji dio ove godine, razdoblje od 1. siječnja do 31. srpnja, u većini je Hrvatske bilo među 8 najtoplijih takvih razdoblja u znanoj nam povijesti službenih mjerenja. U Osijeku, gdje podaci postoje još od 1899. godine srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine čak je 2. najviša, odmah iza za to razdoblje rekordne 2007. godine - ustvrdio je meteorolog.

- Na 2. je mjestu i ukupna količina oborine dosadašnjeg dijela 2023. godine na postaji Zagreb Maksimir. Više od ovogodišnje 692 litre po četvornome metru u prvih 7 mjeseci bilo je samo 2014. godine. Inače, veća količina oborine od prosjeka od 1. siječnja 2023. zabilježena je u mnogim mjestima, osobito kontinentalnog područja, dok je na Jadranu pozitivno odstupanje manje, a u Dubrovniku čak postoji manji manjak u usporedbi s višegodišnjim srednjim vrijednostima - dodao je Vakula.

Poznati je meteorolog rekao da se već danima najavljuje da će početak kolovoza obilježiti promjenjivo vrijeme.

- Pljuskovi s grmljavinom bit će opet česti, i to već do kraja ovog utorka te posebice u noći na srijedu, pa ponovno najvjerojatnije u drugom dijelu petka i u subotu prijepodne. Ponegdje će opet biti i olujnog nevremena, i to ne samo u većini unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, nego i u južnijim krajevima - tvrdi Vakula i dodaje: "Prognoze za drugo i treće desetodnevlje kolovoza nisu još dovoljno pouzdane, ali može se primijetiti kako je sve veća vjerojatnost dugotrajnijeg razdoblja suhog, stabilnog i razmjerno toplog vremena ne samo na srednjem i južnom Jadranu, gdje ga je bilo i u srpnju, nego diljem Hrvatske i bliže okolice. Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze za jesen - razdoblje rujan-studeni - ne trebamo se bojati ni hladnoće, ni suše. U većini Hrvatske i srednja sezonska temperatura zraka i ukupna sezonska količina oborine vjerojatno će biti viša/veća od prosjeka".

DHMZ je u utorak objavio da će vrijeme u osječkoj, zagrebačkoj, karlovačkoj, gospićkoj i riječkoj regiji biti potencijalno opasno te da tim regijama prijeti grmljavinsko nevrijeme.