UZBUDILI SE DUHOVI U SDP-u, SVE VIŠE GLASOVA PROTIV ZORANA MILANOVIĆA Tko ima najviše šanse u borbi za mjesto šefa stranke?

ZAGREB - Izjava splitskog gradonačelnika Ive Baldasara da bi vodstvo SDP-a trebalo podnijeti ostavku i raspisati unutarstranačke izbore uzbudila je duhove u toj stranci - dok dio prozvanih, poput potpredsjednice stranke Milanke Opačić i člana Predsjedništva Branka Grčića, oštro uzvraća Baldasaru optužujući ga da se osvećuje stranci jer nije bio na izbornoj listi, član Glavnog odbora Davorko Vidović smatra kako je normalno da vodstvo stranke snosi odgovornost za izborni rezultat.

Vidović je u utorak, gostujući u Studiju 4 HRT-a, kazao kako nije suglasan s tumačenjima da se radi o pobuni u SDP-u te "smatra normalnim da se, ako se ne poluči obećani rezultat, trebaju snositi posljedice".

"Vjerujem da stranka ima dovoljan demokratski potencijal da se nosi sa svojim problemima na demokratski način. Bilo kakva vrsta nasilja nije dopustiva. Imamo rezultat koji zahtijeva dubinsku analizu", rekao je Vidović.

Politika 'ili mi ili oni' mora završiti

Zabrinut je jer smatra da građani u Hrvatskoj ne prepoznaju socijaldemokratski program u svakodnevnom životu, a smeta mu i oštra retorika predsjednika stranke Zorana Milanovića nakon konstituirajuće sjednice Hrvatskog sabora, kada je Most optužio zbog suradnje s Domoljubnom koalicijom, koju je nazvao "kriminalnom, špijunskom i proustaškom".

"Taj latentni građanski rat u Hrvatskoj mora završiti. 'Ili mi ili oni'- ta politika mora završiti", kazao je Vidović, a na pitanje treba li Milanović podnijeti ostavku nakon gubitka izbora, odgovorio je kako mu je to teško procijeniti. "Neću biti sudac, posebno ne izvan stranačkih foruma. Unutar stranke će se o tome obaviti razgovor. Neke promjene su dobrodošle", ocijenio je Vidović.

Grbin: ostavka bi bila pogrešna

Da stvari treba raspraviti na stranačkim forumima smatra i Vidovićev kolega Peđa Grbin. "SDP je velika i demokratska stranka u kojoj svaki član ima pravo na iznošenje mišljenja, no nakon svakih izbora, pa tako i proteklih parlamentarnih, slijedi analiza rezultata na stranačkim tijelima, koja su pravo mjesto za iznošenje kritika na račun izbornog rezultata. Volio bih da je kolega Baldasar to učinio na tim tijelima, ali nije, što je njegovo pravo", rekao je Grbin.

Dodaje kako Baldasar ima pravo tražiti ostavku kompletnog vodstva stranke, no osobno smatra kako bi podnošenje ostavke bilo pogrešno. "Uz analizu izbornog rezultata, vodstvo stranke dužno je u kratkom roku pokrenuti unutarstranačke izbore, a obveza sadašnjeg vodstva je da se oni provedu u demokratskom ozračju i duhu statuta stranke. Podnošenje ostavke u trenutku kad na vodstvu SDP-a leži ta odgovornost, po meni bi bilo bježanje od jedne izuzetno važne obveze", kaže Grbin.

Podsjeća i da se predsjednik SDP-a bira po načelu "jedan čovjek-jedan glas" zbog čega, tumači, nije ni na predsjedništvu ni na Glavnom odboru stranke da opozivaju predsjednika Zorana Milanovića. "To je pravo svih članova i članica SDP-a koje će oni u vrlo kratkom vremenu i konzumirati, odnosno odlučiti tko će voditi stranku u naredne četiri godine", smatra Grbin.

Visoki dužnosnik SDP-a: pogrešan i štetan istup Baldasara

Većina SDP-ovih dužnosnika s kojima je Hina razgovarala ne želi javno komentirati Baldasarovu izjavu, no neslužbeno prevladava mišljenje da je takav istup pogrešan. "Pogrešno je i štetno na ovaj način ispucavati ideje bez jasnog plana kud bi one stranku trebale i mogle odvesti", kazao je Hini visoki dužnosnik SDP-a, koji smatra da prije bilo kakvog krupnijeg koraka treba pažljivo procijeniti raspoloženje članstva i biti siguran u posljedice.

Drugi su, pak, nezadovoljni jer smatraju da je Baldasarova izjava SDP usmjerila da se bavi samim sobom u trenutku dok njihovi politički oponenti s Mostom sastavljaju vladu. "Bavimo se sami sobom, a HDZ-ovoj koaliciji i Mostu dajemo odriješene ruke da rade što žele ispod stola", smatra dio SDP-ovaca.

Početak izbornog procesa u narednih 30 dana?

Izborna konvencija SDP-a po statutu se mora održati najkasnije 150 dana od objave rezultata parlamentarnih izbora, dakle krajem travnja. Izaslanici na konvenciji biraju Predsjedništvo i Glavni odbor stranke, dok se predsjednik bira neposredno, po sustavu "jedan član-jedan glas", a kandidati moraju priložiti potpise najmanje 1000 članova stranke.

Odluku o raspisivanju izbora za predsjednika stranke donosi Glavni odbor, najkasnije 90 dana od objave službenih rezultata parlamentarnih izbora. Glavni odbor može raspisati i izvanredne izbore za predsjednika, a takvu odluku donosi dvotrećinskom većinom, što u SDP-u u ovom trenutku smatraju nerealnim.

Očekuju da će izborni procesi u stranci početi u narednih 30-ak dana, a Baldasarov zahtjev tumače prije kao "soliranje", nego ozbiljnu najavu kritične mase koja bi mogla iznjedriti novog predsjednika i smijeniti Milanovića.

Stranački kuloari tumače kako Baldasar ne uživa punu potporu ni u vlastitoj gradskoj organizaciji, u kojoj su mu ljuto zamjerili otkrivanje spomenika bojni HOS-a pod nazivom "Rafael vitez Boban".

Ne drže vjerojatnim da iza Baldasara stoji moćna osovina Zagreb–Rijeka, odnosno čelnici tih organizacija koje se spominje kao moguće Milanovićeve oponente, budući da se na splitskog gradonačelnika Baldasara među prvima "obrecnuo" riječki kolega Vojko Obersnel. "Štakori prvi bježe s broda", komentirao je Obersnel Baldasarovu izjavu na Twitteru.

Kandidaturu za predsjednika stranke dosad je najavio jedino šef Primorsko-goranske županijske organizacije stranke Zlatko Komadina, a da će se još jednom kandidirati za tu dužnost dao je naslutiti i Milanović, koji je na novinarsko pitanje o svojoj budućnosti u stranci odgovorio: "Stranačko članstvo mi je dalo mandat, razgovarat ću sa ljudima i ako me trebaju tu sam jer ova borba tek počinje".

U srazu Komadine i Milanovića, SDP-ovci složno odgovaraju kako su Milanovićevi izgledi znatno veći, ali i napominju kako bi se predsjednik SDP-a narednih mjeseci morao suzdržavati od izjava poput one o "kriminalnoj i proustaškoj koaliciji", zbog kojih odaje dojam čovjeka koji se ne zna nositi s porazom, odnosno lošeg gubitnika.

Ističu i kako nije isključeno da bi stranka mogla iznjedriti neko novo lice, budući da je i sam Milanović 2007., kada je postao predsjednikom stranke, praktično bio "outsider".

Činjenica je da je Milanović kasnije za predsjednika izabran neposredno, ali i to da nije imao protukandidata i pitanje je bi li ponovo pobijedio ako se pojavi pravi protukandidat, upozorava dio SDP-ovaca.