USTAVNI SUD ZABRANIT ĆE REFERENDUM O HEP-u! Predlažu ga neki SDP-ovci, vatreno se za njega zalaže Miro Bulj, ali neće proći...

Mostov saborski zastupnik Miro Bulj nije jedini zagovornik raspisivanja referenduma na kojemu bi se građani odredili jesu li za to da se prodajom 25 posto minus jedna dionica HEP-a financira nacionalizacija Ine, odnosno otkup MOL-ovih 49 posto dionica u domaćoj naftnoj kompaniji.

Još prije Bulja, za referendum, i to oko nacionalizacije Ine, izjasnio se vodeći SDP-ovac Mirando Mrsić.

- Referendum građana jedini je ispravan put za donošenje odgovorne političke odluke jer kupovina Ine je politička, a ne ekonomska odluka - rekao je ministar rada u Vladi Zorana Milanovića.

Njega je posebno zabrinula mogućnost da bi u aranžmanu povratka Ine u vlasništvo Hrvatske mogli sudjelovati mirovinski fondovi jer smatra da je ulaganje u devastiranu tvrtku rizičan posao kojim bi se mogle ugroziti naše mirovine. Uz Mrsića, za referendum se izjasnilo još SDP-ovaca - Gordan Maras, navodno Siniša Hajdaš Dončić, a referendum zagovara i Mihael Zmajlović.

- Benefit referenduma bio bi da Vlada prezentira koji su nacionalni interesi od kupovine Ine i što znači prodaja HEP-a - kaže član Predsjedništva SDP-a i bivši ministar zaštite okoliša Zmajlović i navodi da su ovo prevažne stvari da bi samo tako prošle.

Autoceste

Pitanje je, međutim, bi li Ustavni sud uopće dopustio referendum o nacionalizaciji Ine i privatizaciji HEP-a. Ustavni sud je u prošlome sazivu više puta donosio odluke o (ne)dopustivosti pojedinih referendumskih pitanja i u dva navrata zabranio referendume smatrajući da se oni odnose na djelokrug rada Vlade koji izvire iz njenih ustavnih ovlasti vođenja gospodarske politike. Riječ je bila o referendumu u odnosu na monetizaciju i outsourcingu. Oba projekta pripremila je Vlada Zorana Milanovića. U prvom slučaju se radilo o namjeri da se autoceste daju u koncesiju, a u drugom o izdvajanju popratnih i neosnovnih djelatnosti (čišćenja, kuhinje, servisa i slično) iz javnog sektora.

- Ustavni sud je u oba slučaja zauzeo stav da referendum nije moguć jer se radi o odlukama koje spadaju u mjere gospodarske politike, no tadašnja je Vlada iz drugih razloga od oba projekta odustala - kaže nam član bivšeg saziva Ustavnog suda koji smatra da bi se mogla povući paralela između ovih odluka Ustavnog suda i zahtjeva za referendum koji se artkulira u povodu najave privatizacije HEP-a i rekroatizacije Ine.

Prvo donijeti zakon

Navodi, međutim, kako treba biti ispunjeno više preduvjeta da bi se Ustavni sud uopće očitovao o (ne)dopustivosti referenduma. Prvo je donošenje zakona kojim će se definirati postupci oko Ine i HEP-a. Nakon toga raspisivanje referenduma može zatražiti Vlada, Sabor ili birači.

Prema riječima potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, Vlada, a time ni Sabor u kojemu većina podržava politiku Vlade, sigurno neće ići s takvom inicijativom. Stoga je moguća samo ako je zatraže birači, a oni to mogu po proceduri propisanoj u Zakonu o referendumu. Ona pretpostavlja da se osnuje organizacijski odbor koji mora formulirati referendumsko pitanje i u roku od 15 dana održati izjašnjavanje birača o tome podržavaju li referendum. Referendumska inicijativa će uspjeti tek ako je podrži najmanje 10 posto birača. Tada se potpisi birača dostavljaju Saboru koji je nadležan za raspisivanje referenduma.

- Tek se tada Sabor može obratiti Ustavnom sudu s pitanjem je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. Ako se ne bi obratili Ustavnom sudu, to bi značilo da Sabor odobrava referendum i morali bi ga odmah raspisati - kaže nam član bivšeg saziva Ustavnog suda koji smatra kako je velika vjerojatnost da bi i novi saziv eventualnu kupovinu Ine i prodaju HEP-a tretirao jednako kao monetizaciju i outsourcing.