NOVI PROPISI

USTAVNI SUD OBITELJI IZ ZAGREBA 'Ne morate platiti 56 tisuća kuna poreza za svoj stan od 87 kvadrata bez obzira što vam je to naredila Porezna uprava'

Ilustracija
 Bruno Konjević / CROPIX

Porezna uprava ubuduće bi morala biti fleksibilnija kada će građanima određivati obavezu plaćanja pet posto poreza na promet nekretninama, a upravni sudovi širih pogleda u tumačenju propisa.

Dvije odluke

U zadnjih mjesec dana Ustavni sud je donio dvije odluke kojima poništava rješenja Ministarstva financija o naplati poreza na promet nekretninama, te odluke upravnih sudova koji su ih potvrdili. U jednom slučaju Porezna uprava je naplatila porez “nasljednici” iako ona nije mogla ostvariti vlasništvo nad nekretninom, a u drugom slučaju je obitelji koja je bila oslobođena poreza jer im je stan bio prva nekretnina naknadno ipak naplatila porez, i to zato što su poslom otišli u inozemstvo, te na kraći period iznajmili stan.

Općinski sud

Prvi slučaj počeo je 2002. godine, kada je umrla vlasnica stana od 61 četvornog metra u središtu Zagreba. Gospođa je imala dvije nećakinje kojima je oporukom ostavila stan i grobno mjesto na Mirogoju. Na temelju oporuke javni bilježnik je kao povjerenik Općinskog suda u Zagrebu 2004. donio rješenje o nasljeđivanju koje je 2005. postalo pravomoćno. Nasljednica koja se obratila Ustavnom sudu odmah je rješenje o nasljeđivanju dostavila Poreznoj upravi, a ona joj je prema procjeni tržišne vrijednosti stana i grobnog mjesta odredila porez u iznosu od 18.000 kuna.

Međutim, kada je “nasljednica” željela upisati vlasništvo nad stanom u Zemljišnoknjižnom odjelu zagrebačkog Općinskog suda, dočekao ju je hladan tuš. Odbili su je jer je nad tim stanom vlasništvo upisala treća osoba, i to na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju.

Treća osoba

“Nasljednica” nije znala da postoji takav ugovor pa se, odmah pošto su joj u gruntovnici odbili upisati vlasništvo, obratila Poreznoj upravi i upoznala je s činjenicom da, unatoč rješenju javnog bilježnika o nasljedstvu, ona nije i ne može biti vlasnica toga stana te da nikada nije bila u njegovu posjedu. Unatoč tome, Porezna uprava joj je odrezala porez na stan čiji je vlasnik postala treća osoba, a na isti način su presudili i upravni sudovi. Nesuđena “nasljednica” pravdu je istjerala tek sada, nakon 12 godina, kada je Ustavni sud utvrdio da joj je povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje i vratio predmet u Ministarstvo financija na početak.

Drugi slučaj počeo je u ožujku 2006. godine, kada je zaposlenica Ministarstva vanjskih poslova kupila stan od 87 četvornih metara u Zagrebu. Budući da je njoj i obitelji to bila prva nekretnina, od Porezne uprave su zatražili, i dobili, oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretninama. U srpnju iste godine je, kao i svi članovi obitelji, na adresi kupljenog stana prijavila prebivalište i ishodila osobne isprave. Međutim, ona i suprug koji je također bio zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova bili su raspoređeni u diplomatska predstavništva u SAD-u, pa su od svibnja 2006. do srpnja 2011. živjeli u Washingtonu i Los Angelesu. Budući da su otišli u inozemstvo, stan su iznajmili, i to na rok manji od godinu dana. S podstanarom su sklopili ugovor, a sve uredno prijavili Poreznoj upravi i platili porez na prihod od rentanja nekretnine. Porezna uprava je, međutim, usporedila podatke i utvrdila da obitelj ne živi u stanu za koji je oslobođena poreza, te su im naknadno odredili porez u iznosu nešto manjem od 56.000 kuna. Obrazloženje Porezne uprave bilo je da se pokazalo kako im stan ne služi za stanovanje, odnosno rješavanje vlastitog stambenog pitanja.

Upravni sudovi potvrdili su takvo stajalište Porezne uprave, no Ustavni je sud odlučio drugačije. Smatra da su sudovi odlučivali arbitrarno jer nisu uzeli u obzir činjenicu da je obitelj otišla u inozemstvo iz opravdanih razloga - zbog posla, kao ni da su se nakon isteka mandata u SAD-u vratili i nastavili živjeti u tome stanu.

Novi vjetrovi

Zanimljivo je da je ova druga odluka bila povod za jedno izdvojeno mišljenje. Ustavni sudac Andrej Abramović nije se složio s većinom i daje za pravo Poreznoj upravi “jer je stanovanje, odnosno rješavanje stambenog pitanja i ekonomsko iskorištavanje nekretnine iznajmljivanjem u izravnoj suprotnosti, pa nije moguće da netko tko nekretninu iznajmljuje istovremeno njome rješava stambeno pitanje”. U prošlom sazivu Ustavnog suda izdvojena mišljenja su bila prava rijetkost, pa bi ovo moglo značiti i najavu novih vjetrova u Ustavnom sudu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 20:45