Ustavni sud srušio obvezne dolaske u HZZO, ali nije poništio zakon

Ustavni sud utvrdio je kako su članci 7., stavci 7. i 9., Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. travnja 2023. do 1. kolovoza 2025. bili neustavni, ali je odbio zahtjev za ocjenu njihove suglasnosti s Ustavom.

Ova, na prvi pogled neobična odluka, odnosi se na odredbe koje su uvodile obvezu osobnog pristupanja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) svaka tri mjeseca za određene kategorije osiguranih osoba koje nisu evidentirane kao nezaposlene kod HZZ-a. Ako nisu osobno došli u HZZO, odjavljivalo bi ih se po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti tih normi podnijelo je 30 saborskih zastupnika iz prošlog saziva Sabora, i to iz lijevih stranaka, SDP-a, Možemo! te još nekih manjih stranaka, potom pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter te Lucijan Carić iz Zagreba.

Sporne odredbe članka 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju stupile su na snagu 1. travnja 2023., a osigurane osobe, ako nisu prijavljene kao nezaposlene u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prvi su put morale osobno doći u HZZO zaključno s 29. lipnja 2023.

- Dakle, te će osobe i dalje zadovoljavati supstancijalni uvjet za priznavanje statusa osigurane osobe iz članka 7. stavka 1. točke 13. ZOZO-a (primjerice, ako su nezaposlene ili su završile školovanje te su se u roku od 30 dana prijavile HZZO-u), ali mogu izgubiti zdravstveno osiguranje ako ne ispune novi, dodatni administrativni uvjet osobnog pristupanja HZZO-u - isticala je, među ostalim, pučka pravobraniteljica, dodajući kako se obveza osobnog dolaska u HZZO odnosila na ukupno 275.542 osigurane osobe, a do 31. svibnja 2023. Zavodu je osobno pristupila svega 52.621 osigurana osoba."

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

/Cropix

Pučka pravobraniteljica upozoravala je kako obvezu osobnog dolaska neki neće moći izvršiti zbog zdravstvenog stanja, invaliditeta, dobi ili imovnog stanja, ili kombinacije ovih diskriminacijskih osnova. Upozoravala je i da ovo zakonsko rješenje podredno može imati diskriminatorni učinak temeljem rasnog ili etničkog podrijetla (u odnosu na Rome koji žive u prostorno izoliranim naseljima).

Posebno je isticala osobe koje se zbog zdravstvenog stanja ili invaliditeta ne mogu kretati, nalaze se na liječenju u nekoj zdravstvenoj ustanovi ili se mogu kretati samo uz tuđu pomoć. I njih će Zavod, govorila je, bez obzira na objektivne okolnosti, odjaviti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, bez donošenja rješenja. Kao dodatni argument istaknula je kako od 122 lokacije na kojima Zavod radi sa strankama, na 30 nema osigurane vanjske ni unutarnje pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

Posebna kategorija koju su ove zakonske norme pogađale bili su studenti koji studiraju na redovitom studiju izvan Hrvatske i EU, za koje nije u potpunosti jasno po kojoj bi osnovi bili osigurani niti koje imaju obveze.

Imamo podatke o gorućem problemu hrvatskog zdravstva: Preko milijun pacijenata, dva milijuna zahvata

U očitovanjima Ustavnom sudu resorna su ministarstva obrazlagala razloge za ovakvu odredbu, a jedan od glavnih bio je pokušaj da se stane na kraj zlouporabama. Dostavili su podatak da je tijekom 2022. u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja evidentirano 4.148.849 osiguranih osoba, a prema popisu stanovnika iz 2021. Hrvatska je imala 3.871.833 stanovnika, što znači da je osiguranih u HZZO-u bilo 277.016 više nego stanovnika. Taj se nesrazmjer objašnjavao iseljavanjem građana u druge zemlje EU, a da HZZO-u nisu prijavili tu promjenu.

Zgrada Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Zagrebu

Ivan Lackovic/cropix/Cropix

Ipak, zbog brojnih primjedbi na diskriminaciju pojedinih skupina građana, pristupilo se izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, pa je 1. kolovoza 2025. članku 7. toga zakona dodan stavak 9., koji je definirao iznimke od obveze osobnog tromjesečnog dolaska u HZZO. Među njima su osobe za vrijeme korištenja prava na rodiljne i roditeljske potpore, osobe sa statusom osobe s invaliditetom kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta, potom samohrani roditelji djece do sedme godine života, osobe koje u kućanstvu skrbe za teško bolesnog člana obitelji, kao i učenici i studenti koji su u postupku ponovnog upisa u obrazovnu ustanovu nakon prekida školovanja te oni koji zbog svoga zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga nisu u mogućnosti osobno pristupiti Zavodu.

Ustavni sud zaključio je da je ovom nadopunom zakon uravnotežen, a zaštita financijskog sustava legitiman je cilj. Sutkinja Sanja Bezbradica Jelavić imala je izdvojeno mišljenje.