RASPRAVA

USTAVNI STRUČNJAK O VLADINOM POTEZU KOJI JE OPORBA ODMAH SASJEKLA 'Ta zakonodavna delegacija kakvu su predlagali nije izvanredno stanje'

 
Andrej Plenković
 Goran Mehkek / CROPIX

- Zakonodavna delegacija kakvu je Vlada neki dan predlagala predsjednicima klubova zastupnika nije izvanredno stanje. Dapače, zakonodavna delegacija je normalna za situaciju u kojoj smo se našli zbog epidemije koronavirusom. To je potez kojim se Vladi omogućava da trenutno reagira i donosi neodgodive odluke koje su važne za gospodarstvo - kaže nam jedan od dvoje ustavnopravnih stručnjaka s kojima se Vlada konzultirala prije nego je predstavnicima oporbenih stranaka stavila na stol prijedlog da Sabor svoje zakonodavne ovlasti prenese na Vladu i omogući joj da u uvjetima krize uzrokovane epidemijom stvari rješava uredbama.

Oporba, međutim, nije dobro dočekala taj prijedlog. Shvatili su ga kao namjeru premijera Andreja Plenkovića da sebi prigrabi sve ovlasti jer u slučaju da Sabor delegira na Vladu svoju ulogu zakonodavca, iz odluka bi bio izuzet i predsjednik Republike Zoran Milanović.

U Vladi kažu da je cijela priča prenapuhana u nekim medijima i to prepričavanjima nekih sudionika sastanka.

- Da premijer želi apsolutne ovlasti ne bi dvaput sazvao sve oporbene saborske klubove na dijalog u Vladu oko aktivnosti i mjera koje poduzimamo u vezi sa širenjem koronavirusa - kazao je glasnogovornik Vlade, Marko Milić. Napomenuo je kako se razgovaralo samo o scenarijima u slučaju nemogućnosti rada i funkcioniranja najviših državnih institucija - primjerice, ako se dogodi da uslijed širenja epidemije u Saboru ne bude moguće osigurati kvorum.

Članak 88. Ustava

Jedan od ustavnih stručnjaka koje je Vlada konzultirala pojašnjava kako se Plenkovićev prijedlog koji je oporba u startu odbacila temelji na članku 88. Ustava. U njemu se kaže da "Zastupnički dom može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave".

- Konzumiranje ove ustavne norme nije vezano za to zasjeda li Sabor ili ne. Ova je odredba predviđena upravo za ovakve situacije u kojoj se sada nalazimo, kada Vlada mora hitno reagirati. Situacija se mijenja iz sata u sat, iz dana u dan, a gospodarstvo je posebno izloženo. U takvim okolnostima odluke se moraju promptno donositi i nema vremena za saborske procedure koje predviđaju prethodna mišljenja nadležnih odbora, potom saborske rasprave i glasanja - kaže ustavni stručnjak koji smatra da su nastupili izvanredni uvjeti, ali nižeg stupnja opasnosti od one situacije, kao što je ratno stanje, kada se proglašava izvanredno stanje i nastupa ustavna uloga predsjednika Republike.

Profesor Ustavnog prava iz Osijeka, Mato Palić drugačije gleda na ovu situaciju.

- Mogućnost da bi Vlada mogla donositi uredbe sa zakonskom snagom već postoji, ali smisao toga je bitno drugačiji od situacije u kojoj se nalazimo - kaže Palić. Naglašava kako se tim uredbama nikako ne mogu ograničavati temeljna ljudska prava i slobode kao što je primjerice sloboda kretanja, pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, te niz drugih.

- To se može jedino i isključivo zakonom jer to Ustav jasno propisuje. Proširivanje mogućnosti uređenja temeljnih prava i sloboda takvim uredbama bi bilo protivno Ustavu. Ustav za svaku, pa i ovu situaciju ima rješenje - navodi dalje Palić.

Izvanredno stanje

Po njemu je rješenja koje Ustav predviđa mogućnost donošenja odluke parlamenta, i to dvotrećinskom većinom, o proglašenju izvanrednog stanja zbog, primjerice, prirodne nepogode.

Ova situacija regulirana je člancima 101. i 102 Ustava. U članku 101. stoji da "predsjednik Republike donosi uredbe sa zakonskom snagom i poduzima izvanredne mjere u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju ustavne dužnosti. Dok se predsjednik Republike koristi tim ovlastima, Zastupnički dom ne može biti raspušten".

Članak 102. kaže da u tim okolnostima predsjednik Zoran Milanović može sazvati sjednicu Vlade i stavljati na njezin dnevni red pitanja za koja smatra da ih treba razmotriti. U tim uvjetima Milanović bi predsjedao sjednicama Vlade Andreja Plenkovića.

Ustavni stručnjak Palić kaže da bi uredbe iz nužde zbog nemogućnosti rada Sabora donosio Milanović i to na prijedlog premijera Plenkovića i uz njegov supotpis. Takve uredbe Sabor mora potvrditi čim se bude mogao sastati ili prestaju biti na snazi.

- U ovoj situaciji je bitno postupati odgovorno i racionalno poštivajući ustavna načela o diobi vlasti i paziti kako se jedan ozbiljan javnozdravstveni problem ne bi koristio kao opravdanje za ostvarivanje nekakvih pretežno političkih ciljeva s obzirom na to da smo u izbornoj godini - zaključio je Mato Palić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 15:50