USKOK ih po zakonu ne smije obavijesno ispitati ako postoji osnova sumnje, već kao osumnjičene

Nakon što je tjednik Nacional objavio famoznu komunikaciju bliskih suradnika premijera Andreja Plenkovića, glasnogovornika Vlade Marka Milića, predstojnika Ureda premijera Zvonimira Frke Petešića te ministra Davora Filipovića i glavnog tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića s prijašnjim direktorom Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem, mogle su se čuti brojne primjedbe na postupanje Državnog odvjetništva, pa tako i "sugestija" da što prije moraju te osobe pozvati na razgovor i ispitati ih.

Na kraju istrage

O tome što je DORH, odnosno USKOK, koji bi bio nadležan u ovom slučaju, poduzeo, je li proveo ikakve radnje i provodi li izvide zbog sumnje na moguće zloupotrebe i trgovanje utjecajem, može se diskutirati, jer je USKOK dao samo načelno priopćenje bez konkretnih detalja. Međutim, o pozivanju pošiljatelja i primatelja spornih poruka na ispitivanje ne može biti puno diskusije. Sve je vrlo jednostavno.

Oni mogu biti pozvani na ispitivanje samo na jedan način - da im se pročita pouka o pravima te snimi njihova obrana, dakle u svojstvu osumnjičenika. U nekim drugim državama istražna tijela postupaju drugačije, ali kod nas je zakon takav da istražitelji, bilo da se radi o policiji ili Državnom odvjetništvu, čim postoje osnove sumnje da je neka osoba počinila kazneno djelo, ne mogu s tom osobom više obavljati obavijesne razgovore ili je ispitivati kao svjedoka, nego samo u svojstvu osumnjičenika uz prethodno upozorenje na zakonska prava.

Tako naša tijela kaznenog progona uobičajeno i postupaju. Dakle, na temelju spornih poruka USKOK može krenuti u prikupljanje dokumentacije, mogu obavljati razgovore s drugim osobama koje možda imaju bitnih saznanja, mogu tražiti primjenu tzv. posebnih mjera tajnog nadzora i slično. A tek na kraju, ako zaključe da iz prikupljenih dokaza proizlazi osnovana sumnja na počinjenje kaznenih djela, mogu pozvati "glavne aktere" na ispitivanje u svojstvu osumnjičenika.

Bez uhićenja

Međutim, u pravilu se osumnjičenike prije formalnog otvaranja istrage ispituje samo u slučaju kad se krene u njihovo uhićenje. Ako se kazneni postupak odluči provesti "redovnim putem", dakle bez privođenja, onda se mahom najprije donese rješenje o provođenju istrage, tijekom koje se onda najprije provedu sve potrebne radnje, a same osumnjičenike se ispituje na kraju istrage, prije podizanja optužnice.

Najbolji primjer za to je slučaj četvorice sada već optuženih ministara, od kojih je samo Darko Horvat uhićen i odmah ispitan, naravno, nakon što su u izvidima prikupljeni dodatni relevantni dokazi, a ostala trojica, Josip Aladrović, Tomislav Tolušić i Boris Milošević, ispitana su tek na samom kraju istrage.

Kakve će radnje i kojim redoslijedom USKOK poduzimati u najnovijoj aferi "Puno ti hvala", za sada se može samo pretpostavljati. No, do hitnog ispitivanja Milića i ostalih radi "pojašnjavanja" stvari istražiteljima, a bez otvaranja formalne istrage, teško da će doći.