'Ured aktivno pomaže hrvatsku zajednicu u Venezueli'

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izvijestio je u srijedu kako Ured aktivno pomaže hrvatsku zajednicu u Venezueli, koja je u teškoj socijalnoj, ekonomskoj i sigurnosnoj situaciji.

Hrvatska zajednica tamo broji nešto manje od pet tisuća ljudi, a Ured, s humanitarnim organizacijama, UN-om i svima koji mogu, pomaže i čuva tu zajednicu, rekao je Milas podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o radu Ureda u 2017. godini.

Država bi morala imati određene "magnete" kojima bi privukla jedan broj ljudi koji tamo teško žive, smatra Ante Babić (HDZ).

Milas navodi da je Ured u 2017. s 1, 3 milijuna kuna podržao 18 projekata hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Južnoj Africi.

Pohvalio se kako su novčana sredstva za pomoć hrvatskoj manjini u 12 europskih država podignuta za 50 posto u odnosu na godinu prije, da Hrvatska ima sklopljene sporazume o zaštiti prava nacionalnih manjina s četiri države: Mađarskom, Srbijom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom.

Hrvati u Sloveniji nemaju nikakav status

Ističe, međutim, da Hrvati u Sloveniji od 1991. nemaju nikakav status.

- Dakle, niti su nacionalna manjina, niti bilo kakva druga priznata jezična ili etnička skupina - rekao je Milas, navodeći kako je 2017. osnovano povjerenstvo za rješavanje statusa Hrvata u Sloveniji.

Izvijestio je kako je najveći program Ureda namijenjen hrvatskom narodu u BiH, da su novčana sredstva u 2017. bila za petinu veća u odnosu na godinu prije i da je financirano 88 projekata. Osim toga, u funkciju je stavljen dom za siromašnije studente u Mostaru, opremljen je studentski dom u Sarajevu, otvoren odjel osnovne škole u Grudama i obnovljena mala škola u Širokom Brijegu.

U akademskoj 2016./2017. Ured je dodijelio 500 studentskih stipendija pripadnicima hrvatskog naroda, osigurao dodatna novčana sredstva za Sveučilište u Mostaru i Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru.

Sklopio je sporazum sa Sveučilištem u Zagrebu, 2017. osigurana je posebna upisna kvota za pripadnike hrvatske manjine i iseljeništva, pokrenuo je besplatne internetske tečajeve hrvatskog jezika.

Zahvalnost Ivanu Bagariću

HDZ-ovi zastupnici hvale projekte Ureda, a Željko Raguž poziva da se u BiH stvore uvjeti za početak rada javne televizije na hrvatskom jeziku. Obnova HRT-ovih dopisništava u Sarajevu i Mostaru im je pomogla, no najbolje će im se pomoći ako se stvore uvjeti za početak rada javne radiotelevzije na hrvatskom jeziku, kaže Raguž.

HSS-ov Davor Vlaović nedopustivim drži da Hrvati u BiH nemaju ista izborna prava kao i drugi, poručuje da hrvatski Sabor i Vlada moraju naći model da se njihova prava poštuju. Nacionalni korpus u BiH ne smije se dijeliti, što su pojedinici u BiH činili, neki su se bogatili dok su ostali siromašili i iseljavali, izjavio je zastupnik.

Na opasku Gordana Marasa (SDP) kako bi već sad trebalo raditi programe za Hrvate u Irskoj, ako ih se želi vezati za Hrvatsku, Milas tumači kako je organizirana zajednica pretpostavka da se nekome pomogne. Naša dijaspora u Irskoj nije homogena, ljudi tamo uglavnom idu da bi se vratili ili završili u trećoj zemlji, kaže Milas navodeći da je 2008. Irsku napustilo pola milijuna stanovnika, no u zadnje dvije godine počeli su se vraćati.

HDZ-ovi zastupnici iskazali su poštovanje i zahvalnost nedavno preminulom kolegi Ivanu Bagariću koji je inicirao i pomogao da se stvori okvir za institucionalnu suradnju s Hrvatima u BiH.