UPOZORENJE IZ EUROPE ‘Uzalud vam je ulagati novac u školski sustav koji očito ne funkcionira’

Situacija s financiranjem visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj sve je drugo samo ne dobra. Ne samo da je BDP za ključni razvojni sektor u državi pet puta niži od europskog prosjeka, nego će uz standardni model planiranja državnog proračuna biti vrlo teško provesti reforme. Kamoli ostvariti cilj od šest posto BDP-a, koliko Hrvatska planira izdvajati za obrazovanje i znanost do 2020., upozorili su jučer stručnjaci.

- Ne može se funkcionirati samo tako da se upumpava novac u sustav koji očito ne funkcionira dobro. Cijela Europa ima velike gospodarske i financijske probleme, no obrazovanje je područje kojemu treba posebna pažnja - rekao je Michael Teutsch, voditelj Odjela za razvoj politika i analiza po državama pri Glavnoj upravi za obrazovanje Europske komisije.

Teutsch i Jouko Havunen, direktor Levon instituta za razvoj edukativnih tržišno orijentiranih projekata, sudjelovali su, među ostalima, u radu Savjeta Veleučilišta VERN, čija je glavna tema bila razvoj i financiranje sustava obrazovanja i znanosti u svjetlu nove Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Spominjući plan Hrvatske o podizanju broja visokoobrazovanih na 25 posto, Teutsch je komentirao kako je jasno da ta kvota nije dovoljna. Treba osigurati kvalitetan sustav kroz jaču povezanost visokog obrazovanja s gospodarstvom.

Za primjer, finska Vlada nedavno je dala prijedlog da se u 2015. državna sredstva za sveučilišta povećaju - tri puta. Vlada, naime, planira izdvojiti oko 150 miijuna eura, no samo ako privatni sektor u sveučilišta uloži 50 miljuna eura u obliku donacija. Riječ je o kampanji prikupljanja sredstava koja je u Finskoj stvorila novu kulturu razvoja sustava.

Naime, od 2008. do 2011. provedena je prva kampanja u kojoj je Vlada odlučila financirati sveučilišta tako što će dodati 2,5 puta veći iznos od iznosa donacija koje sama sveučilišta uspiju prikupiti iz privatnog sektora.

- Između 2008. i 2011. moje je sveučilište, Sveučilište Vaasa, uspjelo prikupiti 5,3 milijuna eura od kompanija, alumnija i ostalih privatnih osoba i organizacija, a Vlada nam je dodijelila još 12,3 milijuna eura - objasnio je Jouko Havunen.

Sveučilišta u kategoriji nezavisnih trgovačkih društava koja u Finskoj podliježu zakonu o javnosti uspjela su prikupiti gotovo 102 milijuna eura iz privatnog sektora. Država im je dodala više od 241 milijuna.

Potrebu okretanja visokoga obrazovanja privatnom sektoru podržao je predsjednik Ivo Josipović.

- Dojam je da su nam sveučilišta postala ekstenzija državne uprave. Nemojmo davati plaće zaposlenima iz državnog proračuna, uvedimo napokon lump sum model i ne brinite se vi u Ministarstvu znanosti je li potrebno imati troje ili petero docenata na jednome fakultetu, tu potrebu poznajete lošije od Sveučilišta.

Neka sami o tome odlučuju - poručio je, uz kritiku društvu da razapinje profesore koji se usude ostvariti financijski angažman s gospodarstvom. Ne misli, pojasnio je, da se sveučilišta trebaju pretvoriti u trgovinu svega i svačega, no moraju biti prisutnija na tržištu rada.

Ozren Jureković, glavni direktor VERN-a, naglasio je da je njihovo privatno visoko učilište po Liderovoj analizi na prvome mjestu s 18,5 milijuna kuna ostvarene dodane vrijednosti. Od školarina su državi uplatili 16,5 milijuna kuna poreza i doprinosa.