VELIKA POBJEDNICA

Upoznajte i divite se teško bolesnoj Lani, jedinoj našoj curi koja studira od kuće

Lanina sudbina dirnula je i pojedine profesore. Dolazili su joj kući, govorili na što najviše treba obratiti pažnju, pomagali joj s gradivom i držali instrukcije
 Neja Markičević/CROPIX

ZAGREB - Želite pobijediti administraciju i rigorozan sustav, a ne znate kako? Pitajte 20-godišnju Zagrepčanku Lanu Prager, jedinu studenticu u Hrvatskoj koja studira od kuće. Lana boluje od rijetke genetske bolesti okoštavanja mišića i vezivnog tkiva (progresivna koštana fibrodysplasia) od koje boluje svega 2500 ljudi na svijetu i četvero u Hrvatskoj.

Uporni roditelji

Prije šest godina zakon joj nije omogućavao ni da od kuće završi srednju školu, a danas je Lana već studentica druge godine studija dizajna grafičkih proizvoda.

I ne samo to, cijelu prošlu godinu Lani su profesori sa zagrebačkog Grafičkog fakulteta dolazili kući držati konzultacije i ispite. Ove je godine napravljen i korak dalje: Lana će iz svoga doma preko kompjutora uživo pratiti pratiti sva predavanja.

- Jako sam uzbuđena. Zanima me kako će to izgledati - otkriva nam ta iznimno hrabara djevojka, čiju sudbinu Jutarnji list prati još od završetka osnovne škole.

- Želim biti web dizajnerica - rekla je roditeljima kad je završavala 8. razred. U to se vrijeme kod kuće mogla završiti samo osnovna škola. No, Lanini su roditelji bili uporni. Kucali su od vrata do vrata. Za Laninu se sudbinu zainteresirao tadašnji ministar Dragan Primorac.

Promijenio je zakon, a Lana je dobila priliku za nastavak školovanja. U malenom stanu svojih roditelja na zagrebačkoj Malešnici nakon osnovne je završila i gimnaziju. Maturirala je odličnim uspjehom, pa joj je Ministarstvo pružilo šansu da ostvari svoj san. Upisala se na Grafički fakultet. No, od obećanja da će sva predavanja moći pratiti od kuće prve godine studija nije bilo ništa.

Pohvale profesoru

Drugi bi možda na njezinu mjestu odustali. No, Lana ne. Sama je učila. Njezina sudbina dirnula je i pojedine profesore. Dolazili su joj kući, govorili na što najviše treba obratiti pažnju, držali instrukcije.

- Posebno bih pohvalila profesora iz matematike Zorana Pusića i njegova asistenta Ivana Budimira, zatim Tigrana Jokića, asistenta na Katedri za inženjersku grafiku, te profesoricu fizike Višnju Dadić koja je ove godine otišla u mirovinu. Svi su oni dolazili k meni doma, što mi je jako pomoglo. Zahvaljujem i profesorici kemije Željki Barbarić koja je studentima dala moju mail adresu, pa su mi se neki od njih javili - rekla je Lana. Koliko se trudila, najbolje govori prosjek ocjena u njezinu indeksu: 3,92.

Pregovori još traju

Lanina je bolest po mnogo čemu specifična. Gotovo su joj svi mišići na tijelu okoštali, pa su joj pokretni još samo prsti na rukama. Ne može micati ni glavu ni tijelo.

Djevojka čije je tijelo zarobljeno u kostima nikada, međutim, nije izgubila životnu radost. Ima velik krug prijatelja. Od prošloga tjedna taj je krug povećan i za članove Udruge Zamisli, čiji će volonteri svakoga dana biti Lanine oči i uši na predavanjima.

Naime, zahvaljujući osobnom angažmanu ministrova pomoćnika za visoko školstvo Vite Turšića, pronađen je model obrazovanja koji državu neće stajati preskupo, a Lani će omogućiti da od kuće prati nastavu, što je za nju iznimno važno jer ove godine kreću predavanja iz za njezinu buduću struku važnih predmeta.

- Pregovori s Ministarstvom i Fakultetom još traju, no većinu detalja vezanih uz pilot-projekt naše podrške za učenje od kuće ipak smo dogovorili - rekla je predsjednica Udruge Zamisli, Svjetlana Marijon. Dodala je da Udruga upravo prikuplja ponude za kupnju opreme koju čine laptop, kamera i mikrofon jer je zamišljeno da Lana sva predavanja prati preko poznatog messaging programa skype. Dodatno će slušalicom biti povezana s asistentom koji će, osim što će prenositi opremu iz predavaonice u predavaonicu i podešavati je kako bi Lana što bolje čula profesore, za Lanu voditi bilješke jer ona zbog prirode svoje bolesti piše bitno sporije od svojih vršnjaka.

Odluka idući tjedan

- I meni je samoj to velik izazov jer sam slušala iskustva kolega iz Engleske, Švedske i drugih zemalja u kojima je školovanje kod kuće posve normalno. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se prema tome postaviti profesori na Fakultetu - rekla je Svjetlana Marijon.

Dekanica Grafičkog fakulteta, prof. dr. Dijana Miličić, smatra da većina profesora neće biti protiv toga da se snimaju njihova predavanja.

- Idući ćemo tjedan o tome donijeti odluku. Vjerujem da će sve biti u najboljem redu. Uostalom, i naša je obveza podržati studente s invaliditetom i omogućiti im da se uključe u obrazovni proces - rekla je dekanica Miličić.

Posuđivali joj skripte

Susret s Lanom nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Zadobijete li njezino povjerenje, otkrit će vam da obožava kave s prijateljicama, odlaske u kino, surfanje po internetu i usvajanje novih znanja. Bavi se i i izradom nakita.

- Teško da bih uspjela završiti prvu godinu faksa da nisam imala podršku roditelja i prijatelja. Molim vas spomenite ih u članku imenom i prezimenom. To su Gloria Godec koja je u gimnaziji bila predsjednica moga razreda, a i danas smo dobre prijateljice, zatim Mario Pavlaković, Miroslav Zadravec, Mia Šesto (upoznala sam je preko interneta, a na kraju sam joj na svadbi bila djeveruša) te Roberta Paljar, kolegica s faksa koja mi se sama javila kad je profesorica kemije na ploču napisala moju mail adresu. Od Roberte sam posuđivala i skripte - rekla je Lana.

Volonteri pomažu svojim kolegama

Udrugu ‘Zamisli’ koja promiče kvalitetno obrazovanje mladih s invaliditetom, prije pet godina osnovalo je devet studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Studentski je život završio, a paraplegičar Denis Marijon i njegova supruga Svjetlana i dandanas ostali su vjerni toj ideji.

- Htjeli bismo postići takve uvjete da ja koja sam bez invaliditeta i Denis s invaliditetom budem potpuno ravnopravni - rekla je predsjednica Udruge Svjetlana Marijon.

Udruga Zamisli pruža podršku za 41 studenta Sveučilišta u Zagrebu. Okupljaju oko 150 članova, uglavnom volontera. Ovih dana traže 20 novih volontera. Najveći broj studenata korisnika pomoći slijepe su osobe kojima uduruga prilagođava svu stručnu literaturu.

Ove godine angažirali su i daktilografa za gluhe osobe, kako bi gluhi studenti sami mogli pratiti nastavu i voditi bilješke. ( IKB)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 04:37