UNOSAN POSAO NA RUBU ZAKONA Taksist na Hvaru u džep bez problema stavi 100 tisuća eura

Jedanaest splitskih taksista za porez i prirez na dohodak duguje ukupno pet milijuna kuna, a za PDV još nekih 220.000 kuna. Istovremeno, od ukupno 15 hvarskih taksista, njih petorica za porez na dohodak (Grad Hvar nema prirez), duguju 1,6 milijuna kuna. Uz mogućnost da je netko promaknuo našem češljanju registra poreznih dužnika, riječ je o nemalim sredstvima, piše Slobodna Dalmacija.

Primjerice, u gradskom proračunu Hvara za 2014. godinu, planirani prihod u stavci “prihod od poreza i prireza na dohodak” je 8,8 milijuna kuna. Petorica taksista koje smo pronašli u registru velikih dužnika (ulaze svi koji imaju preko 100.000 kuna duga), duguje skoro petinu planiranih prihoda po spomenutoj osnovi.

Nismo slučajno za primjer poreznih dugovanja odabrali Hvar i Split. Na listi poreznih dužnika na stranicama Porezne uprave nema njihovih kolega iz ostalih dalmatinskih gradova.

Razlog tome je jednostavan: Split i Hvar od taksista, prilikom natječaja za taksidozvole, ne traže i potvrdu o nepostojanju poreznih dugovanja. Ostali gradovi s atraktivnijim taksitržištem u pravilu traže takvu potvrdu, netko u širem, netko u užem obujmu.

Prema pojašnjenju koje nam je dao Špiro Cokarić, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo, Grad Split od tražitelja dozvole za obavljanje taksiprijevoza potvrdu o nepostojanju duga prema državi ili Gradu traži samo onda kada je podnesen veći broj zahtjeva od broja dozvola koje se izdaju, i tada ta potvrda donosi prednost podnositelju zahtjeva pred ostalima.

Grad Hvar među uvjetima za taksidozvolu navodi nepostojanje poreznih dugova, no, kako nam je potvrdila Nela Paduan-Rakić, iz Službe za gospodarstvo i gospodarenje imovinom grada, među potrebnom dokumentacijom nije navedena i potvrda kojom se to dokazuje. Tako je prije nekoliko godina odlučila lokalna vlast, a što se tiče dugova, to je u nadležnosti Službe za proračun i financije, pojašnjava ona.

Valja napomenuti da se dozvole izdaju na pet godina, ali se praktički automatski produžuju. Dakle, nitko naknadno od taksista ne traži dokaz da uredno podmiruje obveze prema lokalnoj vlasti. Naplate dugova skoro pa i nema: primjerice, prema odgovoru Ljiljane Vučetić, pročelnice Upravnog odjela za financije Grada Splita, prema njihovoj evidenciji, taksisti nemaju nikakvih dugovanja prema Gradu.

Naši sugovornici koji su tražili da ostanu anonimni, a ogorčeni zbog nereda, tako navode da pojedini hvarski taksisti, koji prednjače na listi dužnika, novac ulažu u nekrentine. U Hvaru taksist može u pola godine zaraditi i do 400 tisuća kuna neto, kažu nam sugovornici, a kada se tome pribroje i neplaćeni porezi, ukupni prihod doseže i do sto tisuća eura godišnje. Kada se tome pribroje i vožnje na crno, bez izdanih računa, i često po višestrukoj cijeni u odnosu na cjenik, očito je riječ o i te kako isplativom poslu, piše Slobodna Dalmacija .

Pritom, lokalna vlast praktički nema mogućnosti nadzora njihova rada. To je u nadležnosti inspekcija i Porezne uprave. Inspekcije nakon ukidanja jedinstvenog Inspektorata i razmještanja po pojedinim ministarstvima, od početka godine do početka rujna praktički nisu ni funkcionirale. Pravi raj za bezakonje.