‘Unatoč zatvaranju većeg dijela Europe, projekciju rasta našeg BDP-a u 2021. smatram validnom‘

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u utorak da veto Mađarske i Poljske na europski proračun ne može ugroziti europski oporavak, dok projekciju rasta hrvatskog BDP-a u 2021. godini, unatoč "zatvaranju" većeg dijela Europe, i dalje smatra validnom.

Upitan o vetu koji su Mađarska i Poljska uložile na donošenje sedmogodišnjeg europskog proračuna i plana za oporavak te može li on ugroziti europski oporavak, Marić je novinarima nakon užeg kabineta Vlade rekao da on osobno misli da ne može, no da takvi postupci zasigurno ne idu u smjeru ubrzanja procesa. Vjeruje, međutim, i da će se to brzo riješiti.

Na pitanje novinara da komentira usporavanje rasta njemačkog gospodarstva, što se u pravilu može reflektirati i na hrvatsko, Marić je ključnom odrednicom hrvatskog proračuna za iduću godinu označio spremnost odgovora na sve izazove.

"Ako se neke stvari zakompliciraju, tu isto proračun mora jasno odgovoriti", rekao je ministar financija, dodajući da proračun za ovu godinu uopće nije mogao predvidjeti pandemiju koronavirusa, no da su pronađeni načini kako mjere pomoći gospodarstvu staviti u funkciju.

Trenutna procijenjena stopa rasta hrvatskog BDP-a iznosi pet posto u 2021. godini, podsjetio je Marić, a ona je uslijedila nakon što je utvrđeno da u idućoj godini neće doći do "V" oporavka.

"Ovisno o daljnjem razvoju situacije, ako stvari budu malo bolje ili malo lošije, svi skupa ćemo morati korigirati ne samo naše projekcije nego i naša očekivanja", izjavio je Marić.

S obzirom na ponovno "zatvaranje" dobrog dijela Europe, novinari su Marića pitali smatra li da će se procjena rasta za iduću godinu morati korigirati naniže. "Za sada još ne. Trenutna projekcija i dalje je validna", izjavio je Marič.

Marić je naveo da svi, poput Moody'sa i Europske komisije, imaju otprilike slične projekcije za Hrvatsku i da tu razlike nisu drastično velike.

"Svi, kada odgovorno pristupaju tim projekcijama, idu iz pozicije - što može voditi do toga da projekcije budu bolje, a što da projekcije budu lošije", pojasnio je.

Sredstva iz SURE-a za financiranje proračuna za ovu godinu

Europska komisija u utorak je u okviru instrumenta SURE, uspostavljenog u svibnju ove godine za podršku očuvanju radnih mjesta za vrijeme koronakrize, Hrvatskoj isplatila 510 milijuna eura.

"To su sredstva koja se koriste za financiranje proračuna za ovu godinu po povoljnim uvjetima, sve na tragu onoga što smo i do sada govorili", izjavio je Marić te dodao da su već kod nedavnog rebalansa proračuna naveli da računaju s tim sredstvima.

Naime, Hrvatskoj je instrumentom sveukupno odobreno 1,02 milijarde eura, a zajam se dodjeljuje u dvije tranše - prva je od oko 500 milijuna eura, na pet godina i po negativnoj kamatnoj stopi, a druga je na 30 godina, po također niskoj kamatnoj stopi od oko 0,3 posto.

Učiniti sve za što uspješnije ispunjenje Nacionalnog programa reformi

Upitan koliko je zadovoljan provedbom Nacionalnog programa reformi, s obzirom da je 75 mjera samo sedam u potpunosti ispunjeno, Marić je rekao da cijeli semestar traje godinu dana, od travnja do travnja, da su i prošle godine u ovom razdoblju parametri bili slični, a da su u drugoj polovini europskog semestra "stisnuli papučicu gasa" i sve podigli na razini od gotovo 70 posto uspješnosti, što je bio jedan od najboljih rezultata do tada. Nastojat će i ovaj puta tako učiniti, dodao je Marić.

Nije želio odgovoriti na pitanje tko od ministra najviše "koči" reforme te izjavio da su kao Vlada definirali taj paket mjera, iza njega stoje, a učiniti će ponovo sve da postotak ispunjenja bude čim veći.pa i da se nadmaši prošli europski semestar, koji je bio rekordan.

Napredak je tako vidljiv, no još evidentno postoji prostor za poboljšanje, dodao je ministar financija.

Naveo je i primjer 19 reformskih mjera koje je trebalo provesti za ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), a ni pandemija koronavirusa ih nije odvratila od njihovog ispunjenja.

"Uopće ne bi dovodio u ikakvu korelaciju da nas "korona" treba ili smije odmaknuti od zacrtane putanje", zaključio je Marić.