"Umjesto pomoći blokiranima, novi zakon će usporiti sustav, a dužnicima nagomilati kamate"

Konačna verzija novog Ovršnog zakona trebala bi biti dovršena već idući tjedan i još je moguće da će barem dio od niza primjedbi, koje su tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću stigle na adresu Ministarstva pravosuđa, biti usvojen.

Izvjesno je, međutim, da se neće odustati od vraćanja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave na sud.

A upravo je to - uz kritike na račun javnih bilježnika, Fine i odvjetnika - jedan od ključnih prigovora u reakcijama na javnom savjetovanju o novom zakonu.

Hrvatska odvjetnička komora polazi od motiva vraćanja ovrha na sud, a to su presude Suda Europske unije prema kojima se na temelju rješenja javnih bilježnika ovrhe ne mogu provesti u Europskoj uniji. Uredbe EU se primjenjuju isključivo na sudske postupke, no odvjetnici ističu da to ne opravdava novi koncept, niti je nađen pravi odgovor na problem naplate na području EU.

Odredbe EU

Da je koncept promašen, argumentiraju podatkom da se od ukupno 700.000 rješenja o ovrsi koja donose javni bilježnici, njih oko 500 godišnje odnosi na tražbine koje bi trebalo naplatiti izvan Hrvatske.

- Dakle, za samo nekoliko stotina slučajeva godišnje predlaže se vraćanje ovrha na temelju vjerodostojne isprave na sudove. Samo za nekoliko godina primjene ovakvog postupka na sudovima će biti stotine tisuća neriješenih predmeta - upozoravaju iz Odvjetničke komore.

Pritom navode da se ovrhe prema nacrtu novog zakona - da ih sud zaprima pa šalje javnim bilježnicima koji ih rješavaju i vraćaju sudu, a sud ih potom ovjerava i šalje na naplatu - i dalje ne može smatrati sudskim postupkom u smislu Uredbe EU, što znači da su i dalje oborive pred Sudom Europske unije.

Problem se, kaže Odvjetnička komora, mogao premostiti prema Zakonu o parničnom postupku odredbama kojima se uređuje izdavanje platnog naloga.

Daljnja je primjedba da nije jasna uloga javnog bilježnika u novom konceptu, da se povećava broj radnji u ovršnom postupku i usložnjavaju aktivnosti koje javni bilježnici provode, što će bitno usporiti cijeli proces.

Zatezne kamate

- Prijedlog novog Ovršnog zakona ne nudi brži sustav ovršnih postupaka, nego suprotno, rezultirat će sporijim i neefikasnim sustavom. To će dovesti do toga da će vjerovniku umjesto 30 dana, koliko mu otprilike sada treba da ishodi pravomoćno rješenje o ovrsi, trebati minimalno šest mjeseci.

Svaki i najmanji zastoj u radu sudova ili javnih bilježnika dovest će do značajnih zaostataka na sudovima - kažu odvjetnici. Prema njihovoj procjeni, već će prve godine broj neriješenih predmeta porasti za najmanje 350.000, a broj će iz godine u godinu rasti progresivno i doći ćemo u zaostatke kakve smo imali 2005./2006. godine.

Zaostaci i sporost rješavanja ovrha dovodit će i do njihova poskupljenja jer će ovršenicima cijelo vrijeme teći zatezne kamate. Nadalje, ovršenici će biti u situaciji da se dva puta očituju o svojim pravima, pri čemu im neće biti jasno što ta očitovanja u procesnom smislu znače. Nije jasno ni kako će ovršenici izvršiti uvid u spis koji će malo biti na sudu, a malo kod javnog bilježnika te kako će građani koji nisu elektronski pismeni tim putem izvršiti uvid u svoj predmet.

U raspravu su se uključili i blokirani građani koji također tvrde da ovakav novi Ovršni zakon neće ništa promijeniti jer ih uništavaju zatezne kamate. - Lihvarske agencije koje nas svakodnevno maltretiraju svojim pozivima nisu ni pod čijom kontrolom, dano im je da samovoljno prijete što dužniku, što dužnikovu poslodavcu, te traže da se baš oni stave prvi na naplatu, iako još nisu na redu. U suprotnom prijete poslodavcu kako će sjesti ovrhom na račun tvrtke - jedno je od upozorenja na javnom savjetovanju, uz koje ide pitanje tko im to dopušta i tko ih kontrolira.

Zaostaci

U nizu primjedbi na ponašanje agencija za naplatu potraživanja građani kažu da dužnike zovu deset do 15 puta dnevno, šalju nekoliko poruka uzastopno, pa idu čak do toga da ljudima dolaze na vrata i prijete.

Uz sve to, dužnik nije upozoren da je njegov dug prodan pa dolazi u situaciju da niti ne zna tko je vjerovnik koji mu je oduzeo imovinu.

Oglasila se i Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja koja tvrdi da je predloženi Ovršni zakon “neustavan i praktično neprovediv, da unosi visok stupanj pravne nesigurnosti, da će ugroziti financijski sustav kao i investicije u gospodarstvo”.

Također upozoravaju da će se udvostručiti broj ovršnih radnji, a da će sudovi sve bitno usporiti i proizvesti zaostatke.

Udruga agencija za naplatu potraživanja ističe da Ministarstvo pravosuđa u godinu dana neće uspjeti provesti elektronifikaciju sustava te upozoravaju da je Sloveniji, koja ima bitno manji broj ovrha, trebalo pet godina da usavrši svoj sustav i da može u potpunosti elektronski provoditi ovrhe.