PROBLEMI NA TRŽIŠTU RADA

UGOSTITELJI NA JADRANU OČAJAVAJU, NJIHOVI KOLEGE U UNUTRAŠNJOSTI NA JOŠ VEĆIM MUKAMA 'Svi naši potencijalni radnici zapravo ljeti bježe na more'

Ilustracija
 Igor Sambolec / CROPIX

Dok radnici hrle na more kako bi podebljali svoje novčanike, ugostitelji na kontinentu nerijetko se nađu u neugodnoj situaciji. Sve je veći broj njih koji su, upravo u vrijeme sezone, primorani na svoje kafiće ili restorane lijepiti obavijesti: “Tražimo hitno radnika”.

Vlasnici ugostiteljskih objekata s kojima smo razgovarali kazali su da je ključ u tome da se radnicima, ako je moguće, ponude dobri uvjeti, zbog kojih neće razmišljati o egzodusu na more.

- Radnik koji je zadovoljan i koji ima normalno radno vrijeme, neće otići, no to je u ugostiteljstvu teško. Jedan konobar kojemu je plaćen smještaj i hrana na moru, a ima, primjerice, istu plaću kao u Zagrebu, otići će radije raditi sezonu na moru, prepričava nam Dražan-Marjan Ivančić, koji, uz kafić u Zagrebu, ima i restoran na Pagu.

Kaže da u njegovom restoranu na Pagu plaća iznosi oko 6000 kuna, a radno je vrijeme, kaže, normalno. S druge strane, nastavlja, onaj tko ode raditi za plaću od 15.000 kuna, može očekivati da će raditi “od jutra do mraka”.

- Da ne govorim o onima koji idu raditi na Zrće. Istina je, puno zarade, ali se nakon svega tri mjeseca oporavljaju od posla - dodaje.

Zagrebački ugostitelj Marin Medak ističe kako dobri uvjeti rada koje mora ponuditi svojim radnicima i puno koštaju.

- Ulažem mnogo novca u svoje radnike, njihov napredak i znanje. 50 posto mojih rashoda odnosi se na plaće, moji radnici rade 40 sati tjedno, ne rade nedjelje i praznike te imaju po dva tjedna godišnjeg ljeti i zimi - kaže nam Medak.

No, takav “luksuz” mogu si priuštiti veći ugostitelji. Od njegovih 75 radnika, tek nekolicina je otišla raditi na more zbog veće plaće. No, i on tvrdi kako velike plaće često mogu biti “navlakuše”, kao i to da se često radnike ne tretira dobro.

- Do mene su stigle informacije da se nekim šefovima kuhinja nudila mjesečna plaća i od 35 tisuća kuna, a konobarima i po 10 do 15 tisuća kuna. No, to nisu realne plaće, i često se zna dogoditi da se nakon zapošljavanja promijene uvjeti - rekao nam je Medak.

Zlatko Puntijar, vlasnik obiteljskog hotela Puntijar te restorana Stari Puntijar, nalazi se u situaciji u kojoj nema ni priliku razgovarati o plaći jer mu se ljudi jednostavno ne javljaju na oglas. On, naime, već mjesecima traži konobare, ispomoć u kuhinji i sobarice, ali bespomoćno.

- Vrlo se teško nosimo s pronalaskom radne snage, posebice one educirane. Situacija je zaista loša, posebice u sezoni, kaže Puntijar.

Ovaj poznati zagrebački ugostitelj, ujedno i potpredsjednik ceha ugostitelja, rekao nam je kako se i on znao susresti s time da mu radnici odlaze na sezonu. Pritom najčešće ne kažu razlog odlaska, već kasnije sazna da su “potegli na more”.

Vlasnik restorana Carpaccio u zagrebačkoj Teslinoj ulici Vladimir Lisak, uspio je zadržati stalnu postavu u svom ugostiteljskom objektu, no istaknuo nam je koji su to problemi koji muče čitav sektor.

- Ugostiteljima su najveći problem visoka davanja na plaće i PDV od 25 posto, zbog kojih je teško opstati. Dok zemlje u okruženju imaju PDV od oko 5 do 11 posto, u Hrvatskoj troškovi jednostavno previše opterećuju vlasnike restorana - rekao je Lisak i dodao kako im jedina opcija ostaje dizati cijene, ali i to ima svoje granice.

Kada je riječ o radnoj snazi, Lisak smatra kako se ulaskom u EU znalo da će ona manjkati, ali se glede toga ništa nije učinilo. Trenutačno, prema njegovim procjenama, nedostaje oko 10.000 radnika u ugostiteljstvu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 07:51