Nastavak energetske krize doveo je do ubrzanja ukupne inflacije u gotovo svim europskim zemljama. U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije, mjerena nacionalnim indeksom DZS-a, u listopadu dosegnula 4,9 posto, nakon 4,7 posto u rujnu, a mjesečna je stopa iznosila 0,7 posto.
Uz listopadski rast cijena energije od 20,7 posto, njezin doprinos ukupnoj inflaciji iznosio je 3,2 postotna boda, neznatno više nego u rujnu, pokazuje analiza RBA. Taj snažni rast cijena energije, čini se, još se nije počeo prelijevati na ostale proizvode i usluge. Cijene industrijskih proizvoda, doduše, porasle su u odnosu na prethodni mjesec 2,2 posto, ali analitičari RBA smatraju da je to "u skladu s uobičajenim sezonskim obrascem". Na godišnjoj razini, međutim, te su cijene i dalje bile niže 1,1 posto.
Govoreći na tradicionalnom savjetovanju ekonomista u Opatiji, premijer Andrej Plenković poručio je da Vlada ne namjerava ukinuti energetski štit, nego će nastaviti postupno otpuštati mjere, prateći kretanja na svjetskim tržištima. "Išli smo na fazno otpuštanje mjera, pratimo što se događa na svjetskim tržištima i bilo bi pogrešno reći da nećemo više intervenirati. Pronašli smo način kako balansirati intervencije koje nisu pretjerane, ali su primjerene", rekao je.
Kad je riječ o cijenama hrane, podaci DZS-a upućuju na njihovu stabilizaciju: u listopadu su bile 0,1 posto niže nego u rujnu, a na godišnjoj razini porasle su tek 0,2 posto. Nakon snažnog rasta prethodnih godina, rast cijena pojedinih prehrambenih sirovina na svjetskim tržištima počeo je usporavati, a sporiji rast plaća vjerojatno je ublažio pritiske na troškove proizvodnje i prerade. Stabilizaciji su mogli pridonijeti i konkurencija među trgovcima te veća osjetljivost potrošača na cijene nakon višegodišnjeg poskupljenja. Cijene usluga u listopadu su također pale 0,1 posto u odnosu na rujan, ali su na godišnjoj razini porasle 7,5 posto, pa je njihov doprinos ukupnoj inflaciji i dalje znatan te iznosi 1,9 postotnih bodova.
U prvih deset mjeseci inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila je u prosjeku 4,5 posto. Koliko će iznositi na razini cijele godine, a koliko u 2027.? Ministar financija Tomislav Ćorić očekuje "apsolutno usporavanje": nakon projiciranih prosječnih 4,5 posto u ovoj godini, za iduću najavljuje "rapidan pad". Očekivanja temelji na nadi da će se na globalnoj sceni pronaći dovoljno snage, razumijevanja i dobre volje da se situacija u Hormuškom tjesnacu smiri i ponovno uspostavi normalan protok nafte i naftnih derivata, što bi pridonijelo smanjenju cijena na svjetskim tržištima.
"Vjerujem da će naredno razdoblje donijeti smiraj. Hoće li na to utjecati i rezultat ovih izbora koje smo jučer imali priliku ispratiti u SAD-u, to ćemo tek vidjeti", poručio je.
Analitičari RBA Elizabeta Sabolek-Resanović i Petar Bejuk ostaju pri prognozi da će inflacija u ovoj godini prosječno iznositi 4,4 posto, a u idućoj 2,9 posto. Pritom napominju da i dalje prevladavaju rizici zbog kojih bi inflacija mogla biti viša od prognoza. U uvjetima pojačanih geopolitičkih napetosti i izražene volatilnosti na robnim i financijskim tržištima, zaključuju, "ne treba isključiti mogućnost naglih promjena inflacijskih izgleda i naknadnih revizija naših prognoza".
Sličan rast cijena energije zabilježen je i u eurozoni, premda se njegovi učinci među članicama znatno razlikuju. U pojedinim je zemljama rast cijena energije snažnije utjecao na ukupnu inflaciju, zbog čega se Hrvatska dodatno približila europskom prosjeku. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), inflacija u Hrvatskoj u listopadu je iznosila 4,4 posto, što je 0,1 postotni bod više nego u rujnu i 0,4 postotna boda više od prosjeka eurozone.
Inflacija u europodručju ubrzala je na četiri posto, s 3,8 posto u rujnu, a višu stopu od Hrvatske zabilježilo je osam članica. Najviša je bila u Litvi i Bugarskoj, oko šest posto.
"Cijene energije bile su u prvom planu" pri rastu inflacije u listopadu, rekao je za FT ekonomist Moody‘s Analyticsa Kamil Kovar. Istodobno je upozorio da će se udar nastaviti u nadolazećim mjesecima, kada će "niže veleprodajne cijene nafte i dizela biti više nego kompenzirane višim cijenama plina i električne energije". Stoga očekuje da će ESB nastaviti povećavati kamatne stope na predstojećem sastanku u prosincu, a vjerojatno i u ožujku.
Listopad je bio osmi mjesec zaredom u kojem je godišnja stopa inflacije u eurozoni bila iznad srednjoročnog cilja Europske središnje banke od dva posto. Prošlog tjedna predsjednica ECB-a Christine Lagarde upozorila je da bi veći i dulji energetski šok vjerojatno potaknuo inflaciju i usporio gospodarski rast. Za sljedeći sastanak ECB-a, u prosincu, naznačila je mogućnost povećanja kamatnih stopa za četvrtinu boda, nakon što su prošlog tjedna zadržane na postojećoj razini. Tržišta su već uračunala povećanje kamatnih stopa za četvrtinu boda, na 2,75 posto do veljače, a vjerojatnost da će ESB djelovati već u prosincu procjenjuju na oko 70 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....