U Njemačku se od ulaska u EU iselilo 120 tisuća Hrvata

Samo u prvoj polovici 2015. u Njemačku se doselilo gotovo 25.000 hrvatskih državljana, potvrdio je za Hinu glasnogovornik Njemačkog državnog zavoda za statistiku. Ako se doseljavanje hrvatskih državljana u Njemačku nastavilo istim tempom i u drugoj polovici lanjske godine, to bi značilo da se u razdoblju od 2013. - godine u kojoj je Hrvatska ušla u EU - do kraja 2015. u Njemačku doselilo gotovo 120.000 osoba s hrvatskom putovnicom.

- Razlozi iseljavanja u prvom su redu ekonomske prirode, odnosno dugotrajna ekonomska kriza, ali i sveopća društvena kriza u kojoj se nalazi Hrvatska. Nemogućnost zapošljavanja vrlo jednostavnom logikom i danas tjera ljude trbuhom za kruhom. Problem je što se sele mladi i obrazovani ljudi u koje je naša država investirala, a sad ih tako lako pušta, da ne kažem tjera. Ulaskom u EU samo su stvoreni uvjeti za jednostavniji i lakši odlazak - kaže dr. Marin Strmota s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Eksplozija iseljavanja

Prema podacima njemačkog statističkog zavoda, u godinama prije krize u Njemačku je stizalo između 8000 i 9000 osoba s hrvatskom putovnicom. S krizom se taj broj počeo povećavati, da bi eksplodirao ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. U 2013. godini broj doseljenih u Njemačku udvostručio se u odnosu na 2012.: sa 12.600 na gotovo 25 tisuća. U 2014. godini nastavio se žestoki rast - iselile su se 43.843 osobe, a u 2015., ako se iseljavanje nastavilo istim tempom, dosegnuo je gotovo 50.000, oko 13 posto više nego 2014. godine. Struka, pak, pretpostavlja da je iseljavanje u drugoj polovici 2015. bilo i intenzivnije jer su 1. srpnja 2015. u potpunosti ukinuta ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika, koje je Njemačka bila nametnula nakon ulaska Hrvatske u EU.

Broj državljana Hrvatske koji se, pak, sele iz Njemačke bitno je manji od broja koji dolazi u Hrvatsku te se broj hrvatskih državljana u Njemačkoj iz godine u godinu povećava. Sredinom 2015. u Njemačkoj je živjelo 278.812 državljana RH, odnosno 53.841 više nego krajem 2012., posljednje godine u kojoj Hrvatska nije bila članica Europske unije.

Tradicionalna destinacija

Njemačka je tradicionalna destinacija u koju odlaze hrvatski emigranti, no, upozorava dr. Strmota, velik skok u broju odlazaka bilježe i neke druge države, poput Irske i Austrije.

- U Irsku se, primjerice, od 2009. do 2012. ukupno odselilo oko 250 hrvatskih državljana, a od 2013. do kraja studenoga 2015. njih više od 5700, od kojih 3140 u prvih 11 mjeseci 2015. godine. Slična je situacija i u Austriji u koju se 2013. i 2014. doselilo oko 6000 hrvatskih državljana, a godinama ranije ta se brojka kretala oko 1200 osoba godišnje - ističe dr. Strmota.

Budući da je najčešće riječ o mlađim i obrazovanijim osobama, upozorava, ovakav zamah iseljeništva dovodi do daljnjeg pogoršanja dobne strukture (smanjenja broja mladih i novorođene djece, povećanja broja starijih), što, pak, dovodi do sve veće nestabilnosti mirovinskog sustava, težeg podmirenja troškova zdravstvenog sustava...

- Da bi se takav trend zaustavio, potrebna je prije svega volja i stvaranje svjesnosti o snažnim negativnim demografskim trendovima kojima je zahvaćena Hrvatska. Ali, naravno, nikakve politike neće imati učinka bez gospodarskog rasta i zapošljavanja. Jedna od ključnih mjera je rješavanje stambenog pitanja u svrhu zadržavanja mladih ljudi - naglašava dr. Strmota.