DRŽAVA U CRVENOM

U MINUSU 16,2 MILIJARDI Lalovac na Vladi objasnio zašto je toliko narastao deficit

Glavni razlozi: uplata u proračun EU, troškovi zdravstva i kamatana ranija zaduženja
 Goran Mehkek / CROPIX

ZAGREB - Uplata doprinosa u proračun EU-a, troškovi sanacije zdravstva i kamata na ranija zaduženja, uz izostanak planiranog gospodarskog rasta, glavni su razlozi povećanja proračunskog deficita za 2013. godinu, rekao je na današnjoj sjednici Vlade ministar financija Boris Lalovac.

Prema izvješću o izvršenju proračuna za 2013. godinu, proračunski su prihodi lani iznosili 108,8 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 125,1 milijardu kuna, pa je deficit bio na razini oko 16,2 milijarde kuna.

MILANOVIĆ 'Nitko nije gladan ni žedan. Vlada će ispuniti ono što je obećala'

Vlada je svojim mjerama u protekle dvije godine snažno utjecala na rashodovnu stranu proračuna, ali dodatni troškovi kao što su kamate, uplata u EU proračun i sanacija zdravstva, bez gospodarskog rasta koji se očekivao, osnovni su razlog što je deficit na razini 16,2 milijarde kuna, kazao je Lalovac.

Podsjetio je da su proračunski prihodi iznosili 108,8 milijardi kuna i bili jednu milijardu kuna manji nego 2012. godine.

Najveći dio smanjenja prihoda, prema Lalovčevim se riječima, odnosi na smanjenje prihoda od poreza na dobit za 1,3 milijardu kuna. Ministar financija ocjenjuje da je to posljedica Vladine mjere poticanja investicija kroz oslobađanje plaćanja poreza na reinvestiranu dobit.

Proračunski rashodi za prošlu godinu iznosili su 125,1 milijardu kuna i bili su veći za 5,2 milijarde kuna u odnosu na 2012. godinu.

Pri tome su rashodi za zaposlene pali za 700 milijuna kuna, a materijalni rashodi smanjeni su za 230 milijuna kuna.

Međutim, sav taj učinak anuliran je samo povećanjem kamata zbog preuzimanja određenih dugova za jednu milijardu kuna, kaže Lalovac.

Uz kamate, rashodi su u najvećoj mjeri porasli i zbog članarine u proračunu EU-a od 1,7 milijardi kuna i rješavanja dugova u zdravstvu od 2,8 milijardi kuna te oko 450 milijuna kuna povećanja investicija za nabavku određenih sredstava, navodi Lalovac.

Kad se sve zbroji, deficit u 2013. godini je za 6,2 milijarde kuna veći u odnosu na godinu ranije.

Mjereno udjelom u BDP-u deficit je 2012. bio 3 posto BDP-a, a lani 4,9 posto.

Što se tiče fiskalnog pravila, Lalovac je kazao da ono lani nije ostvareno.

Fiskalno pravilo koje podrazumijeva smanjivanje rashoda iskazanih udjelom u BDP-u za najmanje jedan postotni bod godišnje do postizanja primarnog salda općeg proračuna na razini nula ili u pozitivnom iznosu, prema izvješću, nije zadovoljeno. Rashodi proračuna opće države u planiranom BDP-u smanjeni su za 0,6 postotnih bodova, umjesto jednog postotnog boda propisanog pravilom. Zbog lošijeg ostvarenja gospodarskih kretanja u 2013. godini od onih koji su bili očekivani prilikom izrade proračuna, udjel ostvarenih rashoda u ostvarenom BDP-u povećan je 0,2 postotna boda, navodi se u izvješću.

Lalovac je podsjetio da je fiskalno pravilo u međuvremenu promijenjeno i sada je usmjereno na strukturni saldo, a ne samo na rashodnu stranu te bi u 2014. trebalo biti zadovoljeno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:42