ZLOČINAC IZ 2. SVJ. RATA

'U HRVATSKOJ SE SKRIVA ČUVAR IZ AUSCHWITZA' I njega će štititi sporni 'Lex Perković'

Ured lovaca na naciste traži 37 čuvara iz konclogora. U Njemačkoj ih je 30, ostali su u Austriji, Brazilu, SAD-u, Poljskoj i Hrvatskoj

Središnji ured za otkrivanje nacističkih zločinaca u njemačkom Ludwigsburgu objavio je proteklog tjedna da je završio predistrage protiv više desetaka nekadašnjih čuvara u nacističkim koncentracijskim logorima zbog čega će se pokrenuti novi veliki val sudskih procesa u Njemačkoj.

Zanimljivo je da se jedan slučaj izravno povezuje i s Hrvatskom. Naime, kako je izvijestio voditelj središnjeg ureda lovaca na naciste, viši tužitelj Kurt Schrimm, uz 30 okrivljenih koji žive u Njemačkoj, istražitelji su identificirali još sedam osoba na raznim kontinentima, a jedan od njih živi u Hrvatskoj.

Slučaj Demjanjuk

Svi okrivljenici terete se za kaznena djela pomaganja u ubojstvima kao čuvari u konclogoru Auschwitz-Birkenau. Nitko od njih nije do sada snosio nikakvu odgovornost, iako se dijelom znalo gdje žive, ponajprije zbog stava Vrhovnog suda SR Njemačke iz 1969. godine u slučaju Auschwitz da svakom čuvaru koncentracijskog logora mora biti dokazana osobna krivnja da bi ga se osudilo za pomaganje u ubojstvima. A to je u puno slučajeva bilo nemoguće dokazati.

Voditelj središnjeg ureda lovaca na naciste Kurt Schrimm

Istrage protiv čuvara ponovno su otvorene prije dvije godine kada je donesena presuda u slučaju nekadašnjeg čuvara iz nacističkog logora Sobibor, Ivana (Johna) Demjanjuka. U tom je slučaju Središnji ured za otkrivnanje nacističkih zločinaca krenuo od teze da se svakom tko je u koncentracijskim logorima svojim angažmanom pridonio funkcioniranju ubilačke mašinerije, može suditi za pomaganje u ubojstvima. Dakle, bez obzira na to je li bio stražar koji je nadgledao smaknuća u plinskim komorama ili je nadgledao pripremu hrane. A takvu tezu podržao je i Zemaljski sud u Münchenu u slučaju Demjanjuk, osudivši ga za pomaganje u više od 28.000 ubojstava. Tada 91-godišnji Ukrajinac dobio je pet godina zatvora, a pravomoćnost te osude nije doživio.

Ured iz Ludwigsburga sada će podijeliti 30 slučajeva iz Njemačke nadležnim tužiteljstvima u pokrajinama u kojima okrivljeni čuvari žive. Tužiteljstva potom moraju odlučiti je li Središnji ured prikupio dovoljno dokaza, ali i dopušta li zdravstveno stanje pojedinih okrivljenika da uopće budu procesuirani. Jer svi su oni u poodmakloj životnoj dobi. Najmlađi ima 87, a najstariji čak 97 godina.

Utrka protiv vremena

- Bit će to utrka protiv vremena - izjavio je voditelj ureda Kurt Schrimm. Prvi proces već je započet. Radi se o kaznenom progonu nekadašnjeg SS-ovca Hansa Lipschisa, podrijetlom iz Litve. Liječnici su ustanovili da je Lipschis i u 93. godini sposoban za suđenje, a nadležno tužiteljstvo u Stuttgartu tereti ga da je od jeseni 1941. do oslobađanja logora 1945. bio na raznim dužnostima u Auschwitzu, među ostalim, i kao stražar. Pritom ga ne optužuju da je osobno sudjelovao u ubojstvima, već da je svojim radnjama i postupanjima pridonio i podržavao izvršitelje zločina. Zanimljivo je da se Lipschis 1956. godine odselio u SAD te je godinama živio i radio u Chicagu. Na kraju je zbog prešućivanja svoje pripadnosti jedinicama SS-a izgubio američko državljanstvo i 1982. je deportiran iz SAD-a. Od 1983. je živio u Njemačkoj.

Tko je bivši čuvar iz Auschwitza kojeg su lovci na naciste iz Ludwigsburga uspjeli identificirati u Hrvatskoj, za sada nije procurilo u javnost.

Iako smo tužitelja Kurta Schrimma telefonski pokušali kontaktirati te smo uputili i upit pisanim putem vezano uz otkrivanje nacističkog zločinca s prebivalištem u Hrvatskoj, iz njegova ludwigsburškog ureda zasad nismo dobili nikakav odgovor.

Odluka Vrhovnog suda

U svakom slučaju, daljnja postupanja i prema čuvaru logora identificiranom u Hrvatskoj te ostalim okrivljenicima izvan Njemačke, odredit će tamošnji savezni Vrhovni sud. Jedna od mogućih varijanti je da se za navodnim nacističkim zločincem u Hrvatskoj raspiše europski uhidbeni nalog. No, Hrvatska ga, dok je na snazi aktualni zakon popularno nazvan Lex Perković, ne bi mogla izručiti jer je zločin počinjen prije kolovoza 2002. godine. No, takva blamaža još se stigne izbjeći.

Zanimljivo je da se jedan od daljnjih čuvara iz Auschwitza sklonio u Izrael, a ostali indentificirani žive u Austriji, Brazilu, SAD-u, Poljskoj i Argentini.

U Auschwitzu je tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno oko 1,3 milijuna ljudi, od čega oko 90 posto Židova. Koncentracijski logor sastojao se od tri glavna dijela, administrativnog kampa za cijeli logor Auschwitz I, na čijem je ulazu pisalo “Arbeit macht frei”, kampa za istrebljenje Auschwitz II. - Birkenau te radnog logora Auschwitz III. - Monowitz.

Glavni zapovjednik Auschwitza, SS-ovac Rudolf Höss, u Nürnberškom je procesu osuđen na smrt te je 1947. obješen ispred ulaza u Auschwitz. Höss je tijekom suđenja govorio o tri milijuna mrtvih u logoru samo u njegovo vrijeme, ali je taj broj poslije smanjio za polovicu. Pokretanje novog vala postupaka protiv nacističkih zločinaca pozdravio je voditelj Centra Simon Wiesenthal Efraim Zuroff, izjavivši da je time jako zadovoljan. No, Zuroff je ujedno izrazio i kritiku što se već puno prije nije krenulo u njihovo procesuiranje. Zbog toga su mnogi ubojice u proteklih 50 godina prošli bez ikakvih kazni, dodao je.

Na naš upit o čuvaru iz Auschwitza identificiranom u Hrvatskoj, Zuroff je rekao da je ovo i za njega bila potpuno nova informacija te da Centar Simon Wiesenthal nije raspolagao nikakvim saznanjima o tome. Pritom je napomenuo da ne zna ni tko je okrivljeni koji živi u Izraelu. Njegov identitet poznat je samo nadležnim tužiteljima u Njemačkoj te izraelskom ministru pravde, rekao je Zuroff.

Podaci o SS-ovcima koji su obavljali razne dužnosti, od najviših do najnižih, u Auschwitzu poznati su još od 60-ih godina kada su se vodili najveći procesi u Frankfurtu na Maini. Tužitelji su u tim postupcima razpolagali s dvije skupine kartoteka, zelenima - koje su sadržavale podatke o zatočenicima, odnosno preživjelima iz Auschwitza koji su svjedočili kao oštećenici, te crvenima s podacima o pripadnicima SS-a.

Frankfurtska lista

Radilo se o kompletiranim vojničkim dosjeima, sa svim funkcijama, rangom, dužnostima, zadaćama i mjestima obavljanja dužnosti za pojedine SS-ovce. Često se znalo i njihovo mjesto boravka. Radilo se o više od 4000 precizno identificiranih pripadnika SS-a. No, dok su “viši slojevi” SS-ovaca iz Auschwitza već tada osuđeni, “niži slojevi” kojima se nije mogla dokazati osobna odgovornost za zločine, uglavnom nisu ni procesuirani.

No, upravo iz tadašnjih istraga ostala je tzv. frankfurtska lista koju su sada, prilikom ponovnog pokretanja istraga, koristili istražitelji Središnjeg ureda iz Ludwigsburga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 04:46