PODACI HZZO-A

U Hrvatskoj samo 4 posto očeva ide na rodiljni, u Švedskoj gotovo svaki treći

Uravnoteženje privatnog i javnog života veći je izazov ženama nego muškarcima. Kako to promijeniti
 iStock

Povećanje roditeljske naknade tijekom drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta s oko 2600 na oko 4000 kuna, koje je stupilo na snagu 1. srpnja 2017. godine, očito nije bio dovoljan motiv da se veći broj očeva odluči na korištenje tog dopusta.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, preko kojeg se isplaćuju roditeljske naknade, u prvoj polovici 2018. godine roditeljski je dopust koristilo 592 zaposlenih očeva i 12.857 zaposlenih majki. Očevi su dakle činili 4,4 posto.

Prošle godine dopust je koristilo četiri posto očeva, a 2010. - kada je naknada bila bitno niža - njih tri posto.

Veća naknada

Povećanje naknade imalo je dva osnovna motiva: poboljšanje standarda obitelji tijekom dopusta nakon rođenja djeteta te ostvarivanje veće ravnopravnosti između majki i očeva u skrbi za dijete te u najranijoj dobi. Budući da je jedan od glavnih razloga koji se navodi kao objašnjenje zašto očevi ne koriste dopust bio iznimni pad prihoda tijekom dopusta - muškarci u Hrvatskoj prosječno zarađuju oko 12 posto više od žena - očekivalo se da će, uz ostale mjere demografske politike, povećanjem naknade očevi ipak nešto češće koristiti to pravo.

Takav bi razvoj situacije ozbiljno popravio i položaj žena na tržištu rada, i to iz više aspekata: ne samo da bi kraće izbivale s tržišta rada, što bi se moglo odraziti na njihovo napredovanje i položaj, nego bi u startu, pri zapošljavanju, bile manje izložene odbijanju od muškaraca. Naime, kad bi i muškarac i žena odlazili na dopust, njihova bi startna pozicija bila jednaka te poslodavac ne bi kalkulirao treba li zaposliti mladu ženu koja bi mogla otići na rodiljni dopust ili muškarca, koji očito takvo pravo neće koristiti.

Uravnoteženje privatnog i poslovnog života, što je svakako problem broj jedan svakog zaposlenog roditelja, te uloga poslodavaca i zakonodavaca u postizanju tog cilja bit će tema konferencije “Odgovorni poslodavci za odgovorno roditeljstvo”.

Održat će se sljedeći četvrtak, 29. studenoga, u organizaciji Jutarnjeg lista i Instituta za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama. Konferenciju će otvoriti ministrica demografije Nada Murganić, izlagat će ministar rada Marko Pavić, iskustvo Švedske, države koja je u EU otišla najdalje u ostvarivanju spolne ravnopravnosti, iznijet će švedska veleposlanica Diana Helen Madunic, a moći će se čuti i stavovi predstavnika poslodavaca poput Ikee, Agrokora i Brodosplita.

Pitanje uključivanja očeva u skrb o djeci u najranijoj dobi nije samo stvar visine naknade nego i stava poslodavaca te zaposlenika. Naime, prema podacima Europske komisije, u državama EU prosječno samo 10 posto očeva koristi roditeljski dopust ako on nije obvezujući. U Švedskoj, primjerice, u kojoj očevi imaju pravo na roditeljski dopust još od 1974. godine, tu je mogućnost lani koristilo njih 28 posto. A Hrvatska je jedna od država gdje takav dopust nije obvezujući.

Dodatna dva mjeseca

Naime, prema postojećem zakonu, roditeljski dopust, odnosno dopust za brigu o djetetu nakon što ono napuni šest mjeseci, traje osam mjeseci, i to četiri mjeseca može koristiti majka, a četiri otac. Međutim, jedan roditelj može polovicu svojega dopusta, odnosno dva mjeseca, prenijeti na drugog roditelja. U tom slučaju gubi pravo na korištenje preostalih dvaju mjeseca.

Hrvatska je također, prema dostupnim podacima, rijetka, ako ne i jedina, država EU koja nema propisani obavezni očinski dopust. Radi se o razdoblju u kojem otac može izostati s posla odmah po rođenju djeteta uz adekvatnu naknadu. Zakon o radu propisuje da radnik tijekom godine ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od sedam dana za važne osobne potrebe, poput vjenčanja, rođenja djeteta ili smrti člana uže obitelji.

Dakle sedam dana za sve to skupa. Posebni dani za rođenje djeteta u Hrvatskoj nisu propisani, za razliku od gotovo svih ostalih članica EU: u Finskoj takav dopust traje devet, a u Španjolskoj četiri tjedna, a u Sloveniji 25 dana. U tom razdoblju većina očeva prima naknadu u visini svoje pune plaće, a najmanje 66 posto svojih prosječnih primanja.

EU već desetak godina pokušava donijeti posebnu direktivu o tom problemu, koja nailazi na otpor dijela članica. Lani je prihvaćen prijedlog prilično ublažene verzije, čime se predviđa da članice uvedu najmanje deset dana očinskog dopusta uz naknadu koja minimalno mora odgovarati naknadi tijekom bolovanja, zatim najmanje četiri mjeseca roditeljskog dopusta koji se ne smije prenositi na drugog roditelja i može se koristiti do 12. godine djetetova života te mogućnost fleksibilnih radnih aranžmana za sve roditelje djece mlađe od 12 godina. U mnogim članicama lani se o tom prijedlogu vodila javna rasprava. Hrvatska je pak svoj stav zauzela na zatvorenoj sjednici Vlade, a on nikad nije objavljen.

Očevi na dopust ako majke imaju veću plaću od njih

Podaci HZZO-a o visini naknada koje zaposleni roditelji primaju tijekom dopusta nakon rođenja djeteta ukazuju na to da većinu rodilja u Hrvatskoj čine ispodprosječno plaćene radnice. Tijekom prvih šest mjeseci dopusta, kada naknada odgovara punom iznosu plaće roditelja, ona je za majke u 2017. godini iznosila 3697 kuna. To znači da je tolika bila i prosječna plaća majki na dopustu dok je ukupna prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila gotovo 6000 kuna.

Zanimljivi su i podaci o prosječnoj naknadi tijekom drugih šest mjeseci dopusta. Indikativan je podatak da je naknada za ono malo očeva koji su koristili roditeljski dopust bila niža od naknade koju su primale majke: za očeve koji, statistički, zarađuju više, iznosila je 2226 kuna, a za majke 100 kuna više. Taj podatak dijelom potvrđuje često iznošenu pretpostavku da u Hrvatskoj očevi najčešće odlaze na roditeljski dopust u slučajevima kad zarađuju bitno manje od svojih partnerica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 02:17