PROCURIO IZVJEŠTAJ

'U Hrvatskoj najveći problem socijalna diskriminacija i ugrožavanje prava manjina'

 Dragan Matić/ CROPIX

ZAGREB - Socijalna diskriminacija i slučajevi nasilja prema etničkim manjinama, ženama i LGBT zajednici te korupcija u vlasti bili su najveći problem pri poštivanju ljudskih prava u Hrvatskoj, navodi američki State Department u svom izvješću o ljudskim pravima za 2015. godinu.

Ostali problemi uključuju prenapučenost u nekim zatvorima, sporost pravosuđa, neriješeno pitanje restitucije imovine, antisemitizam i izolirani slučajevi iskazivanja profašističkih osjećaja te krijumčarenje ljudima.

Vlada je u 2015. poduzela značajne korake na progonu i kažnjavanju pojedinaca koji krše ljudska prava, navodi State Department.

Za vladu je prioritet rješavanje pitanja nestalih osoba iz Domovinskog rata. Na popisu ih je još 1573, prenosi State Department, i hrvatske vlasti traže suradnju susjednih zemalja u lociranju masovnih i pojedinačnih grobnica.

Iako je tijekom godine zabilježen napredak, vlada nije uspjela provesti restituciju imovine oduzete tijekom Drugog svjetskog rata i razdoblja komunističke vlasti. To se odnosi i na imovinu Srpske Pravoslavne Crkve i Zajednice židovskih općina u Hrvatskoj.

Vlada poštuje ustavom zajamčenu slobodu govora i medija. Neovisni mediji bili su aktivni i bez ograničenja objavljivali različita stajališta. I dok se vlada nije uplitala u pisanje medija, u vlasništvu nad nekima od njih nedostaje transparentnosti. State Department navodi dva napada na novinare u 2015., Željka Peratovića u Zagrebu i Hrvoja Šimičevića u Rijeci.

U 2015. godini zabilježeno je nekoliko slučajeva antisemitizma u Hrvatskoj. State Department navodi kao primjer crtanje svastike na Poljudu na utakmici Hrvatske i Italije. Dodaje se kako su predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i tadašnji premijer Zoran Milanović osudili incident, ali i da krivac još nije pronađen.

Navode se i slučajevi diskriminacije prema etničkim Srbima i Romima. Ističe se slučaj s uvođenjem ćirilice u Vukovaru, što je izazvalo prosvjede, kaže State Department, ali je vlada čvrsto branila postavljanje ćiriličnih natpisa kako je predviđeno zakonom.

Problem je i dalje diskriminacija i socijalno isključivanje Roma. Radi se o raširenoj praksi na području državljanstva i druge dokumentacije, obrazovanja, stanovanja i zapošljavanja.

Sloboda vjeroispovijesti i sloboda kretanja poštuju se, navodi State Department. Tijekom izbjegličke krize vlada je migrante i tražitelje azila tretirala humano.

Iako je vlada učinkovito provodila zakon o sprečavanju korupcije u vlasti, taj problem u zemlji i dalje postoji, navodi State Department.

Vlada općenito poštuje neovisnost pravosuđa, ali ono pati od nagomilanih zaostalih slučajeva. State Department prenosi podatak Ministarstva pravosuđa da je takvih slučajeva do 30. lipnja 2015. bilo 559.349, što je ipak 16 posto manje nego godinu prije.

Brojne domaće i međunarodne skupine za ljudska prava djeluju slobodno i vlada im nije postavljala prepreke u objavljivanju njihovih izvješća o kršenju ljudskih prava. Vladini dužnosnici redovno su se sastajali s predstavnicima nevladinih organizacija i surađivali s njima.

Vlada poštuje zabranu diskriminacije temeljene na rasi, spolu, vjeri, političkoj opciji, nacionalnom ili društvenom podrijetlu, seksualnoj ili rodnoj orijentaciji, dobi, socijalnom statusu i oboljelima od nezaraznih bolesti.

Problem je, izvješćuje State Department, nasilje u obitelji. Policija redovno odgovara na prijave o obiteljskom nasilju, ali je vladina potpora sigurnim kućama i žrtvama obiteljskog nasilja ograničena.

State Department piše da vlada poštuje zabranu diskriminacije prema osobama s invaliditetom, iako ne uvijek učinkovito, i dodaje se da za takve osobe nedostaje infrastrukture i poticanje na zapošljavanje.

Zakon zabranjuje diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Policija je odgovarala na prijave o nasillju protiv LGBT zajednice, ali se kao problem navodi nejasnost kaznenog zakona prema nasilnicima.

Tretman prema zatvorenicima bio je općenito human, ali je u nekim zatvorima i dalje problem prenapučenost. State Department ističe da je u 2015. zabilježen napredak u tom segmentu u odnosu na prethodnu godinu.

Kako bismo novi Jutarnji.hr učinili još boljim, bržim i modernijim, tijekom perioda transformacije do 6. svibnja paralelno ćete ga moći pratiti na dvije adrese – stari portal nalazi se na adresi Jutarnji.hr, a novi na novi.Jutarnji.hr.
Na novom se portalu promjene događaju svaki dan stoga popunite upitnik na dnu stranice ili kliknite na link i napišite nam svoje mišljenje kako bismo portal što bolje prilagodili upravo vama!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:07