U Hrvatskoj će do 2040. biti potrebno 30 posto više zaposlenih u skrbi za starije

Kako bi se poboljšala djelotvornost pružanja usluga, u Hrvatskoj će bez porasta produktivnosti do 2040. biti potrebno oko 30 posto više zaposlenih u formalnoj dugotrajnoj skrbi za starije osobe, stoji u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Ključne rezultate i preporuke izvješća OECD-a o zaposlenima u dugotrajnoj skrbi za starije osobe objavio je u ponedjeljak Institut za javne financije u svom Aktualnom osvrtu pod nazivom "Kako privući i zadržati zaposlene u sustavu dugotrajne skrbi za starije osobe" autorice Marijane Bađun.

Prema projekcijama Europske komisije, u Hrvatskoj će 2050. gotovo svaki treći stanovnik biti stariji od 65 godina, a otprilike trećina starijih od 65 imat će više od 80 godina. Zbog starenja stanovništva, a time i sve veće učestalosti kroničnih zdravstvenih problema, rast će potražnja za dugotrajnom skrbi.

U Hrvatskoj skrb pruža pretežito obitelj, ali budući da su obiteljske veze sve slabije i sve se više žena uključuje u tržište rada, povećat će se potražnja za formalnom dugotrajnom skrbi u domovima za starije osobe, obiteljskim domovima, udomiteljskim obiteljima, ali i kod kuće.

Iako nije članica OECD-a, u izvješću se nalaze i određeni podaci za Hrvatsku, pa je tako navedeno da je 2016. imala dva zaposlena u sustavu dugotrajne skrbi na sto osoba starijih od 65 godina, dok je prosjek OECD-a bio pet.

Manji broj zaposlenih od Hrvatske imale su Slovačka, Bugarska, Rumunjska, Cipar, Portugal, Poljska i Grčka, a sličan Italija, Mađarska i Slovenija. S druge strane, Švedska i Norveška imale su oko 13 zaposlenih.

OECD poručuje da bez odgovarajućih mjera zapošljavanja i zadržavanja radnika u sustavu neće biti dovoljno zaposlenih jer njihov broj raste sporije od broja starijih osoba kojima je potrebna skrb.

Ako se želi zadržati postojeći omjer zaposlenih i starijih osoba do 2040. broj zaposlenih u zemljama OECD-a morat će se povećati za 60 posto (za 13,5 milijuna).

Za privlačenje radnika potrebni su ponajprije dobri radni uvjeti i mogućnost dodatne obuke, navodi OECD.

Posao bi im olakšala primjena tehnologije, bolja organizacija rada i manje administrativnog tereta, a na poslu bi ih mogle zadržati veće plaće, sprečavanje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, bolja provedba ugovora o radu te rješavanje rada na crno.

Nužno je poboljšati djelotvornost skrbi, odgoditi gubitak samostalnosti starijih osoba i promovirati integriranu skrb.

"Za donošenje odgovarajućih mjera prije svega je neophodno da nadležno ministarstvo redovito objavljuje podatke o broju zaposlenih i njihovu stupnju obrazovanja za sve dijelove sustava dugotrajne skrbi", ističe Bađun.

Također treba preispitati sadašnji sustav obrazovanja medicinskih sestara, upisne kvote i imigracijsku politiku te vidjeti kako pridonijeti poboljšanju sustava dugotrajne skrbi o starijim osobama.