ŠOKANTNI PODACI

U Dubrovniku se živi čak 6,5 godina dulje nego u Krapini

Publikacija ‘Projekcije stanovništva Republike Hrvatske od 2010. do 2061. godine otkriva koliko ćemo dugo živjeti

ZAGREB - Dječak koji je rođen 2009. godine u Dubrovniku može očekivati da će prosječno živjeti čak 6,5 godina duže nego njegov vršnjak rođen u Krapini. Penzioner od 65 godina u Dubrovniku može očekivati da će živjeti još 16,3 godine, dok će umirovljenik istog godišta u Krapini živjeti pune četiri godine manje.

Tri moguće projekcije

Šokantni su to statistički podaci o očekivanom životnom vijeku po hrvatskim županijama i regijama, objavljeni jučer u publikaciji “Projekcije stanovništva RH od 2010. do 2061. godine” Državnog zavoda za statistiku.

Prema toj publikaciji, u sljedećih 50 godina ukupan broj stanovnika Hrvatske smanjit će se za najmanje 62 tisuće, a moguće je da se smanji i za više od milijun stanovnika. Istovremeno, broj starijih od 65 godina bit će najmanje dvostruko veći od broja djece mlađe od 14 godine, bez obzira koja se projekcija uzme u obzir. Radni kontingent će se, sukladno tome, također rapidno smanjivati. Naš mirovinski sustav trenutno je preopterećen, no za 50 godina, čak i u slučaju najoptimističnijih predviđanja, bit će neodrživ.

Pri izradi projekcija u obzir je uzet niz relevantnih pokazatelja, kao što su prosječni natalitet, mortalitet, očekivani životni vijek, migracije, stopa fertiliteta (broj djece po ženi), gospodarski razvoj, mjere populacijske politike, demografski razvoj kroz povijest. Napravljene su tri moguće projekcije, bazirane na niskoj, srednjoj i visokoj stopi fertiliteta i migracija.

U najvjerojatnijoj varijanti - onoj sa srednjom stopom fertiliteta i srednjim migracijama - Hrvatska će 2061. godine imati 577 tisuća stanovnika manje nego danas. U tom modelu očekuje se da će Hrvatska postati privlačnija mladim ljudima iz inozemstva, koji će se doesliti, a da će žene imati prosječno 1,6 dijete umjesto sadašnjih 1,5.

Malo osnovaca

Očekivano i u skladu sa sadašnjom demografskom slikom nakon 19 uzastopnih godina u kojima se rađa značajno manje djece nego što osoba umire, u sljedećim desetljećima najviše će se smanjiti broj radnosposobnog stanovništva, onog između 14 i 65 godina. Njih će biti gotovo 800 tisuća manje nego danas. Djece će također biti manje - sa sadašnjeg broja od oko 675 tisuća mlađih od 14 godina Hrvatska će pasti na njih tek 518,7 tisuća. Povećat će se samo dobna skupina starijih od 65 godina. Njih će biti 1,13 milijuna ili gotovo 30 posto u ukupnom broju stanovnika! Predškolske i osnovnoškolske djece bit će tek 13,5 posto.

S obzirom da je sve manje djevočica, da će biti sve manji priljev u fertilnoj dobi i da žene u dobi za rađanje stare, a da malde žene imaju sve kasnije i sve manje djece, stručnjaci u publikaciji upozoravaju da je - da bi se ostvarila ovakva projekcija - potrebno uvesti dodatne populacijske mjere. U prvi plan stavljaju povećanje kapaciteta jaslica i vrtića, olakšavanje situacije zaposlenim majkama te lakše rješavanje stambenog pitanja mladim ljudima.

Ako se te mjere ozbiljno ne provedu, možemo računati na najpesimističniju varijantu, po kojoj bi Hrvatska za 50 godina imala najmanje milijun stanovnika manje nego danas.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 05:17