RADAR ZA SUMNJIVE MRLJE

U BORBI PROTIV ZAGAĐENJA MORA Do kraja godine Europa će opremiti brod za spašavanje Jadrana od nafte

Do kraja 2013. godine Europska agencija za sigurnost na moru (EMSA) planira na Jadranu stacionirati potpuno opremljen brod koji bi u slučaju havarije tankera, izlijevanja nafte ili nesreće na plinskom, odnosno naftnom postrojenju, bio spreman u roku od 24 sata krenuti u pomoć članici EU-a ili njezinim morskim susjedima, javlja Slobodna Dalmacija.

Javni natječaj za vlasnike brodova upravo se priprema u središnjici EMSA-e u Lisabonu, gdje s dobrodošlicom očekuju i prijave iz Hrvatske. Ipak, poručuju, do kraja se neće znati hoće li novi “oil spill response vessel”, odnosno plovilo za odaziv u slučaju izlijevanja nafte, biti smješten uz hrvatsku ili talijansku obalu.

Na Jadranu nikad do sada nije bilo plovila koje bi odgovaralo potrebi brzog odgovora, pomoći i sanacije u slučaju nesreće povezane s naftom. Danas u tom prostoru Mediterana postoji praznina u pokrivenosti sjeverozapadnog dijela Sredozemnog mora, a Jadran je po tom pitanju osjetljivo područje u kojem ne smijemo dopustiti tu vrstu rizika, aglasio je Victor Diaz Seco, viši načelnik EMSA-ina Odjela za pomoć u slučaju zagađenja.

Upozorio je pri tome na činjenicu da se, nakon nedavnih svjetskih havarija, Agencija ubuduće neće baviti samo naftnim zagađenjem iz tankera, nego i onečišćenjem s plinskih i naftnih postrojenja. Nadmetanje za pronalaženje odgovarajućeg tankera je upravo u pripremi, dodaje Diaz Seco, a ako se pronađe kandidat koji ispunjava tražene uvjete za takvu vrstu interventnog plovila, ugovor s brodarom potpisat će se do kraja godine, nakon čega slijedi opremanje broda.

Za sada su Hrvatskoj u slučaju naftne havarije najbliži specijalno opremljeni tankeri “Balluta Bay” i “Santa Maria” na Malti, “Alexandria” na Cipru, te “Aktea OSRV” i njezin opskrbni brod “Aegis I” u Grčkoj. EMSA ih je potpuno opremila za težak posao uklanjanja naftnih mrlja, i to mehaničkim bočnim krakovima, mrežama i branama za prikupljanje i čišćenje nafte, skimmerom za “obiranje” nafte s morske površine, te radarom za masne mrlje. Svaki od njih, prema ugovoru s EMSA-om, mora biti spreman krenuti u akciju u roku od 24 sata.

Mrlje na radarskom ekranu

Cilj EMSA-e je uravnotežiti zemljopisnu raspoređenost EMSA-ine mreže i povezane kapacitete za brzi odaziv opremljenih plovila. U teritorijalnim morima članica EU-a i uz njih u svakom se trenutku nalazi oko 17 tisuća brodova, a svakih šest minuta njihov se položaj obnavlja pomoću SafeSeaNet sustava za praćenje kretanja plovila i njihova tereta duž kontinenta.

Sustav u gotovo realnom vremenu daje podatke o identitetu, zadnjem položaju i teretu broda, te druge informacije vezane uz praćenje opasnih tereta, broja ljudi na brodu, prijašnjih položaja, incidenata i nesretnih slučajeva, te brodova sa statusom visokog rizika. Istodobno, stanje površine mora, kao i sve sumnjive mrlje koje imalo upozoravaju na opasnost od zagađenja, nadgleda se sustavom CleanSeaNet.

- Za 30 minuta dobivamo radarsku sliku pomoću koje možemo posumnjati na naftno zagađenje na moru. Svako sumnjivo stanje analiziramo, te o mogućoj opasnosti od onečišćenja šaljemo izvješće zemlji članici. U provjeru kreće tamošnja obalna straža, a ako se izlijevanje pokaže stvarnim, za to se područje provjerava nazočnost i kretanje svih brodova koju su tuda plovili, objašnjava Andrea Tassoni iz EMSA-e, javlja Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:53