U 67. godini preminuo istaknuti hrvatski akademik, jezikoslovac i romanist Goran Filipi

Istaknuti hrvatski jezikoslovac, romanist i leksikograf i redoviti član HAZU-a, akademik Goran Filipi umro je u subotu u 67. godini u Puli, izvijestio je HAZU.

Rođen je 18. siječnja 1954. u Zadru, gdje je 1979. na Filozofskom fakultetu diplomirao talijanski jezik i književnost te engleski jezik i književnost. Godine 1985. magistrirao je u Interuniverzitetskom centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku, a 1991. doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Katedri za talijanski jezik Filozofskoga fakulteta u Puli radio je od 1985. do odlaska u mirovinu 2019., kao redovni profesor od 1998., u trajnom zvanju od 2005. U dva mandata bio je i dekan Filozofskog fakulteta u Puli. Niz godina predavao je talijansku povijesnu gramatiku na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a od 2003. redovito je predavao, kao gostujući profesor, talijanističke i lingvističke kolegije na Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru.

Za redovitog člana HAZU, u Razredu za filološke znanosti, izabran je 2012.

U znanstvenoistraživačkom radu bavio se ponajprije proučavanjem romanskih idioma na tlu Hrvatske (posebno Istre: istromletački, istriotski, istrorumunjski) te romansko-slavenskim jezičnim dodirima i prožimanjima (posebno u Dalmaciji i Istri).

Proučavajući romanske idiome na tlu Istre, pokazao je i istaknuo starinu hrvatske (a na sjeverozapadu i slovenske) etničke i jezične sastavnice Istre pokraj stare i novije romanske, a u nizu članka i studija isticao je i pokazivao povezanost istarskoga etno-lingvističkoga prostora s ostatkom Hrvatske te posebno Dalmacije.

Nakon obrane doktorske disertacije, uz jednu uredničku, objavio je 23 knjige, od toga šest knjiga etimoloških studija o istrorumunjskom, četiri sveska jezičnih atlasa Istre, za istriotski, istromletački, istrorumunjski te pomorsku terminologiju istarskih govora, tri etimološka rječnika pučkog nazivlja brodogradnje, pučke istarske ornitonimije, pučke slovenske ornitonimije i drugo. Tijekom 1990-ih godina započeo je projekt Jezičnoga atlasa Istre za koji je do sada objavio spomenuta četiri sveska, od toga tri u suradnji.