ŠANSA ZA DUŽNIKE

Tvrtka Marka Rakara otkupljuje tražbine za kredite u švicarskim francima; HUB: Pazite prilikom davanja podataka!

Vjerujemo da je naš prijedlog građanima prihvatljiv i odluka lakša. Mnogi uopće ne znaju da imaju pravo na obeštećenje, kaže Rakar
 Davor Pongračić/CROPIX

Na Đaninu adresu prekjučer je stiglo pismo u kojem joj tvrtka Druga fundacija SPV d.o.o. nudi otkup potencijalne tražbine u slučaju njezina stambenog kredita u švicarskim francima koji je podignula krajem 2007. na rok od 30 godina. Ako im je pristane prepustiti, navode, tvrtka će na sebe preuzeti sve troškove vođenja postupka. Obećali su joj isplatiti i 75% tražbine pošto se naplate putem nagodbe s bankom ili kroz sudski postupak.

Za Đanu, kojoj to nije pravo ime jer je željela ostati anonimna (podaci poznati redakciji), ponuda se činila predobrom da bi bila istinita pa je počela sumnjati.

- Nisam bila sigurna je li legalna stvar. Mislila sam da je sve prevara. No, ako se pokaže legalnim, prihvatit ću - navodi Đana.

Matematički model

O čemu se točno radi u pismu koje je stiglo Đani, kao i još tisućama drugih osoba koje su kredit u švicarcima podignule između 2004. i 2008. godine, razgovarali smo s Markom Rakarom, direktorom tvrtke Druga fundacija.

- Naš poslovni model temelji se na preuzimanju rizika. Za sada mi nudimo obeštećenje koje je dopušteno zadnjom odlukom Vrhovnog suda iz prosinca 2022. Ako sud eventualno promijeni odluku, mi ćemo na odgovarajući način upotpuniti naše zahtjeve prema bankama. Vjerujemo da je prijedlog koji smo poslali građanima prihvatljiv i odluka time lakša.

Mnogi građani uopće ne znaju da imaju pravo na obeštećenje, neki ne znaju kako bi to napravili, neki ne žele ulaziti u potencijalno dugotrajne sporove, a neki, nažalost, jednostavno nemaju čime niti započeti svoj zahtjev za obeštećenje - kaže Rakar.

U svojim su ponudama naveli približan iznos koje bi osobe mogle dobiti od obeštećenja, a sugovornik nam otkriva da su do toga došli preko matematičkog modela koji je prosjek više stotina izračuna sudskih vještaka. Navodi da njihov izračun obuhvaća samo obeštećenje po osnovi zateznih kamata sukladno aktualnoj odluci Vrhovnog suda. Promijeni li se ona, navodi Rakar, Druga fundacija će mijenjati svoj izračun.

Dodaje da se trenutno bave samo konvertiranim kreditima jer podaci o nekonvertiranima nisu javno dostupni. Otkriva nam da su kontaktirali osobe koje su imale hipotekarne kredite vidljive u zemljišnim knjigama, u kojima su dostupni svi podaci potrebni za izračun potencijalnog obeštećenja.

- Ovo je primjer korištenja otvorenih podataka na dobrobit građana - konstatira Rakar.

Tim za projekt

U pismima koja šalju građanima izdvajaju da se tim tvrtke Druga fundacija istraživanjem CHF kredita bavi dvije godine. Direktor tvrtke objašnjava da su je osnovali specifično za provođenje ovog projekta, a u timu je desetak ljudi, dok onaj uži, čiji je dio i ekonomist Vuk Vuković, čini troje.

- Problem švicarca je poznat više od 15 godina, konverzija je prisutna desetak, relevantne sudske odluke postoje nekoliko godina. O svemu tome smo dugo razmišljali, proučavali sudsku praksu, domaću i stranu, bavili se izračunima, razvijali modele i oblikovali poslovni plan za koji smatramo da pokriva dosad neotkriveni segment tog iznimno velikog društvenog problema - kaže Rakar i zaključuje da je cilj pothvata jasan i jednostavan - da što brže naplate obeštećenje.

Zastara potraživanja u slučaju franak na snagu stupa 14. lipnja.

Sličnu akciju 2019. imala tvrtka iz Osijeka

Pisma ponude za preuzimanje tražbine pristigla na kućne adrese osoba koje su podigle kredite u francima nisu prva takve vrste. Naime, još 2019. godine sa sličnom je akcijom krenula tvrtka Inkaso.HR d.o.o. iz Osijeka.

Oni su građane obavještavali o pravu na povrat preplaćenih kredita, nudili otkup njihovih potraživanja i, identično kao Rakarova tvrtka, na sebe preuzimali rizik utvrđivanja osnovanosti preplate i njezine naplate.

Za razliku od Druge fundacije, iz osječke tvrtke su otkupljivali prava samo na otplaćene i nekonvertirane kredite potencijalnih oštećenika.

HUB poziva na oprez prilikom davanja bilo kakvih podataka i prijenosa eventualnih potraživanja

U proteklih nekoliko dana bankama se javljaju klijenti povodom dopisa koje zaprimaju od nepoznatih trećih osoba u vezi ponude za otkupom navodnih potraživanja ili zastupanja u sudskim postupcima vezanim uz CHF kredite. Klijenti bankama izražavaju uznemirenost zbog činjenice da nepoznate treće pravne osobe raspolažu s njihovim osobnim podacima kao i informacijama u vezi njihovih kreditnih obaveza, a koje su u pojedinim slučajevima i netočne.
HUB ovim putem poziva na dodatan oprez prilikom davanja bilo kakvih podataka ili prijenosa navodnih potraživanja takvim subjektima. Naime, u skladu s važećim zakonskim okvirom postoji mogućnost da u slučaju neuspjeha u sudskom postupku, potrošač snosi troškove postupka suprotne strane, što može predstavljati značajan financijski rizik za potrošača.
Tijekom proteklih godina pojavljivale su se različite tvrtke sa sličnim inicijativama koje su uobičajeno nastojale ostvariti financijski profit za svoje osnivače. Međutim, u ovim aktualnim slučajevima specifično je da se tvrtke samostalno javljaju potrošačima pritom koristeći osobne podatke o klijentima koji su navodno javno dostupni i za koje je dvojbeno smiju li uopće biti korišteni za ovakvu namjenu.
Predstavnici jedne od tih tvrtki su Marko Rakar i Vuk Vuković koji su u proteklom razdoblju kontaktirali banke u cilju ostvarivanja suradnje na što banke nisu pristale s obzirom na to da je u Hrvatskoj 2015., na osnovi zahtjeva samih potrošača i u skladu sa zakonom, provedena konverzija kojom su bivši korisnici CHF kredita u potpunosti obeštećeni. Takvo stajalište potvrdio je i Vrhovni sud u oglednom postupku 2020. godine.
Tijekom proteklih tjedana svjedočimo nizu javnih i medijskih istupa te različitih vrsta kampanja koje sustavno provode pojedine grupacije, udruge i interesne skupine povezane uz manji broj korisnika CHF kredita. Neovisno o tome, očekujemo da će suci Vrhovnog suda profesionalno i samostalno donositi odluke u skladu s prethodno iznesenim stajalištima jer bi u protivnom bila ugrožena ustavna načela trodiobe vlasti i vladavine prava što bi negativno utjecalo na razinu pravne i investicijske sigurnosti u Republici Hrvatskoj.
Pravna sigurnost je okosnica stabilnosti svakog gospodarskog i političkog okruženja, a krajnji korisnici stabilnosti su upravo građani i poslovni subjekti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 08:52