NAJIŠČEKIVANIJI PROCES

TUŽBE SRBIJE I HRVATSKE U HAAGU Hrvatska u 30 dana mora dokazati da su Srbi počinili genocid

Hrvatska je tužila Srbiju za genocid jer u međunarodnom pravu nema druge mogućnosti da se tuži agresora koji je počinio teške zločine na tuđem tlu
 Matija Koković

Danas pred Međunarodnim sudom pravde (International Court of Justice - ICJ) počinje glavna rasprava po tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid te po srpskoj protutužbi protiv Hrvatske. Suđenje će trajati mjesec dana, i u to vrijeme će Hrvatska i Srbija u četiri runde izvesti svoje svjedoke i predstaviti svoje argumente. Glavnina dokaza predana je pismeno 2001., kad je sudu predan tzv. memorijal, obrazloženje tužbe na gotovo 3000 stranica. Sud nema određeni rok u kojem mora donijeti presudu, no prema uobičajenoj praksi presuda se očekuje u roku od godinu dana.

Prva je na redu Hrvatska: cijeli tjedan, od ponedjeljka 3. ožujka do petka 7. ožujka, svakog dana od 10 do 13 sati hrvatski pravni predstavnici iznosit će argumente u prilog naše tužbe.

Konvencija UN-a

U utorak i srijedu poslijepodne bit će saslušani svjedoci zločina i eksperti. To je vjerojatno najzanimljiviji dio suđenja i novinari će ga moći pratiti, no o onome što su čuli neće smjeti odmah izvijestiti javnost, jer je sud odlučio da su iskazi svjedoka tajni sve do 1. travnja. Toga dana, kad završava suđenje, ICJ će sve transkripte saslušanja objaviti na svojoj internetskoj stranici. Svjedočenja postaju javna odmah po okončanju suđenja, 1. travnja u 11.30 sati.

Idućeg tjedna, od ponedjeljka 10. ožujka do petka 14. ožujka, svoje argumente iznosi Srbija. Nakon toga Hrvatska ima pravo na odgovor, zatim će njoj odgovoriti Srbija, da bi sve završilo 1. travnja odgovorom Hrvatske na argumente Srbije. Potom se 17 sudaca povlači na vijećanje. Sudskim vijećem predsjeda Slovak Peter Tomka, predsjednik ICJ-a, a uz 15 stalnih sudaca koje bira Opća skupština UN-a samo za ovaj slučaj izabrani su hrvatski pravni stručnjak Budislav Vukas i srpski Milenko Kreća. U velikoj sudnici haaške Palače mira obojica su smještena na rubu sudačke ekipe: Vukas će biti prvi lijevo, preko puta srpskog pravnog tima, a Kreća na krajnjem desnom rubu, preko puta hrvatskih odvjetnika i pravnih eksperata.

KOMENTAR Srbija ipak neće odgovarati za genocid nad Hrvatskom. Svijet nije tako skrojen...

Hrvatska je tužila Srbiju 1999. godine za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, koju je Opća skupština UN-a usvojila 1948. nakon Drugog svjetskog rata, pod snažnim dojmom holokausta.

ICTY pred gašenjem

Konvencija je donesena da bi spriječila da se ponovi tako strašan zločin kakav je onaj u kojem je pobijeno šest milijuna europskih Židova. Stupila je na snagu 1951. godine, prekasno da bi se po njoj sudilo nacističkim glavešinama, osuđenima na savezničkom sudu u Nürnbergu. Hrvatska je podigla tužbu pred Međunarodnim sudom pravde, UN-ovim sudom nadležnim za rješavanje sporova među državama. Taj sud je osnovan 1945. i ne treba ga miješati s Haaškim sudom (ICTY), Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, osnovanim samo za zločine počinjene u raspadu Jugoslavije. Pred ICTY-jem se sudilo Gotovini i Markaču, a taj će sud prestati postojati kad za koju godinu donese presudu Goranu Hadžiću, Karadžiću, Mladiću, Šešelju i šestorici optuženih lidera Herceg-Bosne. Glavni grad Nizozemske sjedište je još jednog značajnog međunarodnog suda, Stalnog međunarodnog kaznenog suda (ICC - International Criminal Court).

Šimonović i Josipović

To je najmlađi od ta tri suda pred kojim se može suditi pojedincima iz cijelog svijeta ako su počinili ratne zločine i genocid. Amerika i Izrael ne priznaju nadležnost tog suda, koji je dosad sudio uglavnom Afrikancima.

Za razliku od ICTY-ja, smještenog u nekadašnjoj zgradi osiguravajućeg društva, ICJ je smješten u Palači mira, veličanstvenoj građevini izgrađenoj početkom 20. stoljeća baš da bi bila središte međunarodne pravde. Zgrada je podignuta donacijom američkog industrijalca i humanista Andrewa Carnegieja i otvorena 1913., godinu dana uoči Prvog svjetskog rata. Palača mira podsjeća na dvorac s jednim velikim i nekoliko manjih tornjeva, smještena usred velikog, starinski uređenog parka s jezercima i labudovima. U njoj se nalazi sjedište Stalnog arbitražnog suda, Haaške akademije međunarodnog prava i velika knjižnica.

Hrvatska je tužila Srbiju za zločin genocida zato što u međunarodnom pravu nije postojala druga mogućnost da se tuži zemlja koja je izvršila agresiju i počinila teške zločine na teritoriju druge države. Država je to dugo oklijevala: vlasti Bosne i Hercegovine podigle su tužbu protiv Srbije, tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, još 1993., u jeku rata u toj zemlji. Hrvatska nije, nego je tek 2. srpnja 1999. Predsjednik Franjo Tuđman već je bio teško bolestan, a tadašnji ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović podnio je tu tužbu praktično preko noći, bez ozbiljne pripreme.

HDZ će za godinu dana izgubiti vlast, ali je tužba ostala. Najveći dio posla, izradu Memorijala, odnosno obrazloženja tužbe s precizno navedenim dokazima, iskazima svjedoka i podacima o ekshumiranim žrtvama, obavljen je u vrijeme Račanove Vlade. Tim stručnjaka koji je obavio ogroman posao predvodili su Ivan Šimonović i Ivo Josipović. Jedan je danas predsjednik države, a drugi, bivši ministar pravosuđa i glavni hrvatski zastupnik pred ICJ-om, danas je pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava.

Tanka srpska protutužba

Kakve su nam šanse pred sudom? Slabe, praktično nikakve. Kad je u ožujku 2007. ICJ presudio da je u BiH bio genocid samo u Srebrenici, a da za njega Srbija nije izravno odgovorna, nego samo neizravno (jer nije iskoristila svoj utjecaj da ga spriječi te nije kaznila i Haagu izručila počinitelje), postalo je izvjesno da je sud odlučio vrlo restriktivno tretirati zločin genocida. Da, vrlo teških i masovnih zločina je bilo u BiH od 1992. sve do 1995., utvrdili su, ali nije bilo namjere da se uništi čitav jedan narod. Bez te namjere, tvrdi sud, nema genocida. Onaj drugi Haaški sud, ICTY, udaljen kilometar zračne linije od palače ICJ-a, za genocid je osudio nekoliko oficira Mladićeve vojske u BiH, no za Hrvatsku nitko nije ni bio optužen za genocid.

Srbija je svih ovih godina tražila od Hrvatske da povuče tužbu, a kad joj to nije uspjelo, podigla je protutužbu. Sad Srbija tuži Hrvatsku da je počinila genocid u Oluji protjerivanjem Srba, no ta tužba ima još manje šansi od hrvatske tužbe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:52