‘Turizam mora ići u smjeru zelenog i održivog. Treba nam visoka kvaliteta, a ne overturizam‘

Europska unija, operativni programi i suradnja sa sektorom - to su, otprilike, pojmovi koje je ministrica turizma Nikolina Brnjac ovog četvrtka najčešće spomenula u razgovoru za Jutarnji koji smo, netom nakon sjednice Vlade, vodili u njezinu uredu smještenom u poznatoj Kockici.

S lijeve strane na bijelom panou isprintana je velika tablica s planom svih zakonodavnih izmjena koje si je Brnjac zacrtala za mandat, ispred nje stol zatrpan fasciklima i papirima, kreativan nered u kojem provodi sada već sedam mjeseci, koliko je prošlo otkako je u toj fotelji zamijenila bivšeg HDZ-ova ministra Garija Cappellija.

Od početka mandata prošlo je sedam mjeseci, kako ste zadovoljni postignutim?

- Nažalost, situacija je takva da je pandemija s nama cijelo vrijeme otkako sam imenovana, zbog čega smo uglavnom bili usredotočeni na rješavanje najhitnijih problema. Željeli smo iz prve ruke znati što se događa na terenu i kako uspostaviti što bolju suradnju, vidjeti kako pomoći, posebno vezano uz očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, što se pokazalo najvažnijim. Paralelno smo radili na usvajanju pravilnika i zakona te donošenju mjera, u sklopu kojih je Vlada dosad na ime doprinosa i plaća dala već 10 milijardi kuna za 630 tisuća radnika. Ono što nam je sada najbitnije jest definirati pristup marketingu te provoditi informiranje u stvarnom vremenu, zbog čega smo intenzivno razgovarali i s našim predstavništvima diljem svijeta. Strani turisti moraju biti upoznati sa svime što se događa, svim mjerama i uvjetima koje vrijede na području Hrvatske, a bitna nam je i komunikacija s domaćim gostima.

Kakav promet očekujete u 2021. godini u smislu turističkog volumena?

- U svakom slučaju, veći nego što je bio ove sezone. Ne bih špekulirala o brojkama, imam neki benchmark koji bih ostavila za sebe, ali mislim da bi situacija trebala biti bolja. Ne treba zaboraviti da je i ova sezona bila značajno bolja nego što smo to prvotno očekivali, a to je potvrdio i Eurostat koji je objavio da smo od svih zemalja na Mediteranu imali najmanji pad. To sve znači da su turisti prepoznali Hrvatsku kao sigurnu destinaciju. Upravo zbog toga, u suradnji s HTZ-om nastavljamo brendirati Hrvatsku kao sigurnu destinaciju, iako sigurnost neće biti jedini motiv dolazaka. Dugoročno nije cilj povećavati broj turista u odnosu na 2019., posebno u preopterećenim odredištima, nego rasporediti turističke rezultate ravnomjernije u cijeloj godini i po cijeloj Hrvatskoj, i pritom ostvariti jednake ili veće ukupne prihode.

Puno se ove godine isticalo da smo bili uspješni jer smo autodestinacija. Ipak, treba li to dugoročno njegovati?

- Ideja je napraviti dobru kombinaciju i auto i avio tržišta, iako nam je činjenica da turisti ovdje u vrijeme pandemije mogu doći osobnim automobilima bila prednost. No, turisti su, osim toga, cijenili smještaj visoke kvalitete, što nam je sve skupa pokazalo da moramo raditi na kvaliteti ponude turističkih postojećih i novih sadržaja. 2019. je po svim brojkama bila natprosječna, no treba pitati koliko je to dobro ili loše. Puno toga se pokazalo manjkavim, u smislu overturizma, prenapučenosti, prometnih gužvi, opterećenosti infrastrukture, nedostatka radne snage, utjecaja na lokalno stanovništvo... Dakle, na površinu je isplivalo puno toga što ne valja, a naš je zadatak ovo vrijeme korone iskoristiti da napravimo zaokret te krenemo u nekom drugom smjeru. Europska komisija zagovara Green deal, dakle održivost, i to je ono na što sada trebamo staviti naglasak.

Hoćemo li nakon prestanka pandemije nastaviti raditi na povećanju udjela avioprometa?

- Svakako, jer postoje kvalitetna emitivna tržišta koja su nam dostupna samo zrakoplovom, ali i destinacije u Hrvatskoj koje su prije svega aviodestinacije, što se za neke u doba covida pokazalo kao nedostatak. Mislim da je važno vratiti povjerenje putnika u zdravstvenu sigurnost putovanja avionom. Također, u krizi se pokazalo koliko nam je važno očuvati i ojačati našeg nacionalnog avioprijevoznika - Croatia Airlines - koji je ostao naš pouzdani most prema svim ključnim destinacijama.

Kada je u pitanju Strategija turizma, stalno se naglašava da je njezin temelj održivi turizam. Zanima me što to konkretno znači? Održiv za koga?

- Održiv za sve nas, i Hrvatsku i Europsku uniju. Kad govorimo o održivosti, mislimo na održivo gospodarstvo Europske unije i Hrvatske, a Strategijom koja se donosi do 2030. godine naš je fokus na proizvodima dodatne vrijednosti, ravnomjernom razvoju. Uz Strategiju donosimo i sedmogodišnji Nacionalni plan koji će povezati Strategiju s novim europskim proračunom. S prijašnjom smo strategijom imali problem operacionalizacije, a ova upravo zahvaljujući nacionalnom planu ovoga puta neće ostati mrtvo slovo na papiru. Cilj je od Hrvatske napraviti sigurnu, visokokvalitetnu destinaciju, uspješniju nego što je dosad bila. Trebamo razgovarati želimo li i kroz pet godina overturizam, ili želimo neki novi, isplativiji model. Razvoj održivog turizma je povezan s daljnjim razvojem turizma na kontinentu. Uz sunce i more, koji su nam prekrasan i neprocjenjiv prirodni resurs, moramo uložiti više u razvoj zdravstvenog turizma, sportskog turizma, kongresnog turizma, kulturnog i eno-gastro turizma, ali i nautičkog turizma. Uz to, moramo pratiti trendove koje je započela ova Europska komisija, voditi računa o tome da je njihov strateški dokument Europski zeleni plan koji stavlja naglasak na zeleno i održivo.

Zašto je u javnoj raspravi o Strategiji turizma do 2030., kad je u pitanju odabir onih koji će je raditi, prednost dana osobama s objavljenim znanstvenim radovima?

- Taj je dokument bio na javnom savjetovanju upravo s ciljem da se svi koji su zainteresirani dionici jave i daju primjedbu ili prijedlog poboljšanja. Cijela dokumentacija ide na javni uvid upravo iz razloga da se nikome ne bi moglo pogodovati. Prihvatili smo primjedbe koje smo dobili na javnom savjetovanju jer je naš cilj u konačnici odabrati najboljeg ponuditelja te uz pomoć radnih skupina u kojima sudjeluje sektor usvojiti kvalitetnu i provedivu Strategiju.

Spomenuli ste ranije mjere za očuvanje radnih mjesta, no iz sektora sve češće stiže bojazan da će brojna poduzeća, u trenutku kad država prestane isplaćivati mjere, velik dio radnika poslati na burzu?

- Mislim da se tako nešto ne bi trebalo dogoditi, pa u sektoru turizma s terena dobivamo informacije o tome da nam kvalitetna radna snaga nedostaje. Osim toga, u posljednjih nekoliko godina su stalno rasle kvote za uvoz radne snage u turizmu.

Dio poslodavaca u turizmu također od Vlade traži da im se dopusti da, iako primaju naknadu za očuvanje radnih mjesta, dobiju prostor za poslovno uvjetovani otkaz radnicima, što im je sada zabranjeno?

- Uvijek sam za očuvanje radnih mjesta. Mjere su zbog toga i osmišljene, uostalom, dosad nisam dobila takav prijedlog niti zahtjev iz sektora. Niti na jednom sastanku Savjeta za oporavak sudionici nisu apostrofirali takav zahtjev.

Je li Vlada prema sektoru ugostiteljstva trebala ići s mjerama obeštećenja, izdašnijima od pokrivanja fiksnih troškova?

- Ako ste čitali, i sama Njemačka je ovih dana zaključila da je nadoknada fiksnih troškova najbolja i najrealnija mjera obeštećenja. Mislim da su mjere kako su sada osmišljene napravljene na način da pomognu svima, ne samo turizmu. Vlada je po tom pitanju napravila puno i koliko ja znam, ugostitelji su mjerama izuzetno zadovoljni. Između ostaloga, ideja da se pokriva dio fiksnih troškova došla je upravo od strane ugostitelja. Uz to, tražili su još i snižavanje stope PDV-a.

Treba li smanjiti stopu PDV-a u turizmu?

- Kao resorna ministrica smatram da sektor mora biti konkurentan, ali sada je vrijeme za stabilan državni proračun koji je, na kraju krajeva, omogućio očuvanje radnih mjesta.

Je li ministar Ćorić pretjerao kada je performans poduzetnika pred njegovim ministarstvom nazvao "morbidnim"? Ipak su to bili ljudi kojima je država zabranila da rade i prehranjuju familije?

- Ministar Ćorić radi izuzetno dobar i težak posao te jako dobro balansira u jednoj iznimno teškoj situaciji. Cilj je očuvanje radnih mjesta i likvidnosti gospodarstva, i mi svi skupa na tome zajednički radimo.

Jesu li ministri Ćorić i Marić uvažili neke vaše prijedloge tijekom pregovora o mjerama?

- Jesu, između ostaloga i po pitanju fiksnih troškova o kojima smo puno razgovarali i definirali što će konkretno i na koji način ulaziti u ovu mjeru. Apsolutno sve se zajednički dogovaramo, na svim razinama u Vladi, i zajedno slušamo teren, dakle zajednice i udruženja.

Kako komentirate činjenicu da je Stožer zatvorio restorane i kafiće, a potom nekoliko dana kasnije priznao da oni nisu izvori širenja zaraze?

- Virus se prenosi kontaktom, a njegovim eliminiranjem smanjuje se i mogućnost zaraze. Što imamo manje virusa, to ćemo se prije vratiti normalnom životu, a restorani i kafići će otvoriti svoja vrata. Najvažnije je očuvanje zdravstvenog sustava, mislim da je to sada svima jasno.

Je li nepravedno da restorani smiju, a kafići ne smiju posluživati kavu za van?

- Namjera Stožera jest maksimalno smanjiti kontakte. To je stvar procjene epidemiologa u koju ne mogu ulaziti. Kao što je naglašavano, namjera je bila spriječiti grupiranje ljudi ispred kafića. S druge strane, moram ponoviti da je Vlada osigurala mjere potpore za sve koji su zatvoreni odlukom Stožera.

Osnovali ste Savjet za oporavak turizma, o čemu vas njegovi članovi savjetuju?

- Glavne zadaće su razmatranje najvažnijih pitanja vezanih uz sektor, kao što su realizacija sezone 2021., promocija turizma, pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga u skladu s mjerama, investicije, a razgovarali smo i o strateškom planiranju i programima, operativnim programima i investicijama, nacionalnom planu reformi te planu za oporavak i otpornost. Dakle, to su sve teme u koje sektor treba biti uključen. Trebamo zajedno unaprijed promišljati što i kako dalje jer jedino tako možemo biti uspješni.

Kako ste zadovoljni kampanjom koju je HTZ odradio ovu sezonu?

- Mislim da se kampanja pokazala dobrom i da svi možemo biti zadovoljni rezultatima u sezoni. HTZ je također uključen u Savjet, ali smatram da prostora za poboljšanje uvijek ima.

Sljedeće godine bira se novi direktor glavnog ureda HTZ-a, kakvog čovjeka vidite na tom mjestu?

- Mogu govoriti isključivo o viziji HTZ-a općenito. Donesen je Zakon o turističkim zajednicama, a sada moramo vidjeti kako će taj model predložen zakonom funkcionirati u stvarnosti te, bude li potrebno, ići i u neke njegove izmjene. Ministarstvo je donijelo Metodologiju i upute za izradu godišnjeg programa rada, što je izuzetno važan dokument koji konsolidira i planiranje i izvještavanje o provedenim programima na svim razinama, od lokalnih turističkih zajednica, preko regionalnih, do Hrvatske turističke zajednice. Sad smo postavili jednu piramidu, stvorili smo preduvjet za bolju povezanost HTZ-a s lokalnim i regionalnim zajednicama.

Kako ste zadovoljni suradnjom s Kristjanom Staničićem?

- Zadovoljna sam suradnjom, imamo redovitu i svakodnevnu komunikaciju, mislim da u HTZ-u ima puno dobrih i sposobnih ljudi koji mogu pridonijeti domaćem turizmu.

Prije dvije godine donesen je Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu koji je trebao riješiti problem turističkog zemljišta, no do danas nije donesena uredba kojom se to trebalo regulirati. Nije u vašoj ingerenciji, ali možda znate gdje je zapelo?

- Ministarstvo graditeljstva na tome radi, uredba je pripremljena, iz naše nadležnosti je sve usuglašeno s ministrom Horvatom i vjerujem da će uskoro biti donesena.