Hrvatska je za ovogodišnju turističku sezonu planirala ambulante na rekordne 62 lokacije, ali ih je zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara u srpnju uspjela organizirati samo 50. Dok turizam puni proračune, zdravstveni sustav na obali ponovo puca po šavovima.
Najveći problem zbog povećanog broja pacijenata čini nedostatak liječnika i medicinskih sestara jer poznato je da Hrvatska kronično i tijekom ostatka godine pati zbog nedostatka kadra.
Ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije prim. Marko Rađa smatra da bi u financiranju zdravstvene zaštite turista trebali sudjelovati svi koji od turizma ostvaruju izravnu korist. Zbog toga je više puta predlagano da se zdravstvu usmjeri dio boravišne pristojbe.
- Više je puta traženo da se jedan manji postotak, oko pet posto, boravišne pristojbe, koja je obvezna, doznači zdravstvenom sustavu za izgradnju zdravstvene infrastrukture za turiste. Međutim, nikada nikakvog odgovora nije bilo po tom pitanju, a mi i dalje zdravstveni kadar i financijske resurse koji su namijenjeni domicilnom stanovništvu iscrpljujemo za pružanje zdravstvene skrbi turistima - kaže Rađa.
Splitske ambulante pune djece sa ‘slatkim krastama‘; Liječnici: Važno je odmah reagirati
Smatra da se zdravstvena zaštita turista mora promatrati kao dio turističke infrastrukture.
- HZZO kao osiguravatelj i Ministarstvo zdravstva kao regulator u zdravstvu zaduženi su za zdravstvenu skrb domicilnog stanovništva i sve su ustanove optimizirane za to. O zdravstvenoj skrbi turista na prvom bi mjestu trebali voditi računa oni koji imaju izravan prihod od turizma, a ne da sustav koji je napravljen za domicilno stanovništvo puca po šavovima zbog turista - upozorava Rađa.
Ministarstvo zdravstva navodi da se sustav dodatnih privremenih timova domova zdravlja za turiste organizira treću godinu zaredom. Tijekom 2024. njihov je rad bio organiziran na 37 lokacija, a 2025. na 40 lokacija u devet županija.
Za sezonu 2026. županije su planirale dosad najveći opseg rada: 62 lokacije u 11 županija. Međutim, broj planiranih lokacija nije jednak broju lokacija na kojima je rad doista organiziran. Ministarstvo navodi da domovi zdravlja tijekom srpnja, ovisno o raspoloživom kadru, organiziraju rad na 50 lokacija.
Prema županijskom planu, u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je predviđeno šest lokacija: Split, Trogir, Omiš, Makarska, Supetar i Hvar. U podacima Ministarstva o radu tijekom srpnja navedene su dvije lokacije u Splitu te lokacije u Trogiru, Omišu, Makarskoj i Hvaru.
Odgovor Doma zdravlja, međutim, pokazuje da raspoloživost kadra izravno utječe na to koje ambulante u određenom trenutku doista mogu primati pacijente.
U trenutku Rađina odgovora radile su turističke ambulante u Splitu, Trogiru i Omišu. Ambulanta u Makarskoj trebala je početi raditi tijekom sljedećeg vikenda, samo subotom i nedjeljom, po jednu smjenu.
- Zbog nedostatka medicinskih sestara i doktora trenutačno rade tri ambulante: Split, Trogir i Omiš, a četvrta će početi raditi ovaj vikend u Makarskoj. Radit će samo vikendom, jednu smjenu subotom i jednu smjenu nedjeljom - navodi Rađa.
Splitska ambulanta organizirana je u dvije smjene na dvije lokacije. Jutarnja smjena radi u zgradi starog rodilišta u Ulici Antuna Gustava Matoša 2, a popodnevna u prostoru na ulazu u KBC Split. Ambulante u Trogiru i Omišu rade poslijepodne.
- Makarsku, Supetar i Hvar pokušavamo organizirati u prekovremenom radu postojećih liječnika koji rade u Domu zdravlja ili hitnoj medicinskoj pomoći - kaže Rađa.
U otvorenim ambulantama rade i mladi liječnici nakon završenog Medicinskog fakulteta. Ministarstvo potvrđuje da se domovi zdravlja susreću s izazovima u osiguravanju dovoljnog broja radnika. Tim mora imati doktora medicine i medicinsku sestru odnosno medicinskog tehničara, a rad se osigurava zaposlenicima domova zdravlja, radnicima drugih zdravstvenih ustanova, umirovljenim i mladim liječnicima.
Što se tiče prošlogodišnje turističke sezone, konkretno od travnja do kraja kolovoza 2025., u devet županija evidentirano je nešto više od 120.000 posjeta turista, odnosno računa ispostavljenih HZZO-u za zdravstvene usluge pružene domaćim i stranim turistima.
No u turističkim ambulantama evidentirano je svega 15.217 posjeta, približno 12,7 posto ukupnog broja posjeta i računa. Najviše ih je bilo u Istarskoj županiji, 5740, zatim u Primorsko-goranskoj 4159, Dubrovačko-neretvanskoj 2074, Zadarskoj 1215 i Šibensko-kninskoj 1057.
U ordinacijama obiteljske i opće medicine, koje su prvenstveno tu zbog domicilnog stanovništva, evidentirano je 64.440 posjeta turista. Županijski zavodi za hitnu medicinu ispostavili su HZZO-u 12.105 računa, a objedinjeni hitni bolnički prijemi 28.406 računa.
Približno 87,3 posto evidentiranih posjeta i računa tako se odnosilo na zdravstvenu zaštitu pruženu izvan dodatnih turističkih timova. Ministarstvo nije dostavilo posebnu procjenu koliko su turističke ambulante konkretno smanjile opterećenje hitnih službi i bolničkih prijama.
U ordinacijama obiteljske i opće medicine u Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirano je 24.786 posjeta turista, najviše među devet promatranih županija.
Županijski Zavod za hitnu medicinu ispostavio je HZZO-u 3538 računa, a objedinjeni hitni bolnički prijemi još 4829 računa za usluge pružene turistima.
Od ukupnog broja računa županijskih zavoda za hitnu medicinu, 82 posto odnosilo se na usluge pružene stranim turistima. Kod objedinjenih hitnih bolničkih prijama njihov je udio bio 56 posto.
Od početka travnja do početka srpnja 2026. turističke ambulante u Hrvatskoj zabilježile su 4631 posjet. Najviše ih je bilo u Istarskoj županiji, 2062, zatim u Primorsko-goranskoj 1115, Zadarskoj 561 i Splitsko-dalmatinskoj 333.
Rađa smatra da turističke ambulante mogu smanjiti pritisak na hitnu medicinsku pomoć i bolnički prijam, ali samo ako su lako dostupne i ako turisti znaju gdje se nalaze.
Prema njegovim riječima, splitska ambulanta prošle je godine bila na turistima nepraktičnoj lokaciji, zbog čega su češće odlazili u bolnicu. Ove je sezone jedna smjena organizirana u krugu KBC-a Split, a Dom zdravlja više je uložio u obavještavanje javnosti.
- Najbolji pokazatelj jest taj da smo prošle godine zbrinuli malo više od 900 turista, a ove godine do sada ih je bilo 1037 - kaže Rađa.
Prema Rađinu odgovoru, turisti najčešće dolaze zbog začepljenja i upala vanjskog uha, probavnih tegoba i proljeva, manjih ozljeda, uboda ježinaca i opeklina.
Ministarstvo među čestim razlozima navodi i alergijske reakcije, mučnine i povraćanje, vrtoglavice, ubode insekata, upale ždrijela, uganuća, upale mokraćnog mjehura i bolove u leđima.
Usluge se na teret zdravstvenog osiguranja pružaju osiguranicima HZZO-a, turistima iz EU s europskom karticom zdravstvenog osiguranja te osiguranicima država s kojima Hrvatska ima ugovor o socijalnom osiguranju.
Ostali turisti plaćaju prema cjeniku Doma zdravlja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji prvi pregled liječnika obiteljske medicine stoji 40 eura, kontrolni 25, ispiranje uha 20, previjanje manje rane 15, a davanje infuzije 20 eura, bez cijene lijekova.
Turističke ambulante financiraju se iz više izvora. Tako HZZO plaća pružene usluge prema pravilima zdravstvenog osiguranja. Ministarstvo zdravstva navodi da je tijekom posljednje tri godine uložilo nešto više od 620.000 eura u opremu i uređenje prostora.
Ministarstvo turizma i sporta za 2026. osiguralo je još 405.000 eura za sufinanciranje dodatnih timova medicinske pomoći.
Rađa, pak, ne tvrdi da financiranje ne postoji, nego da postojeći model nije dovoljan. Upravo zato, njegov prijedlog da se oko pet posto boravišne pristojbe usmjeri zdravstvu otvara pitanje treba li zdravstvena zaštita turista ostati dodatni sezonski posao postojećeg sustava ili postati trajno financiran dio hrvatske turističke infrastrukture.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....