SUKOB ZBOG NAJAVE REFORMI U SUSTAVU

'TROŠKOVI ĆE RASTI! NIJE ISTO ČISTITI URED I OPERACIJSKU SALU' Zdravstvo protiv Linićeve privatizacije

Ideja prebacivanja 16.000 nezdravstvenih radnika u privatni sektor, tvrde u Ministarstvu, nema smisla

Do kraja godine biti će niz reformi - između ostalog želimo dio nezdravstvenih aktivnosti, od pripreme hrane, vešeraja, do kućnih majstora, maknuti iz zdravstvenog sustava u privatni sektor - ekskluzivno je za Jutarnji izjavio ministar financija Slavko Linić i najavio odvajanje zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.

Od ukupno 48 tisuća zaposlenih, 16 tisuća je onih koji nisu liječnici i medicinske sestre, ali kako rade u zdravstvenim ustanovama, smatraju se zdravstvenim djelatnicima.

Činjenice pokazuju da na nezdravstvene djelatnike odlazi oko 16 posto bolničkih limita, ali hoće li odvajanje ili otvaranje tvrtki kćeri zaista donijeti uštede? Kako doznajemo, u Ministarstvu zdravlja skeptični su prema najavama i vjeruju da do odvajanja neće doći. - Nije dobro u isti koš staviti školstvo, pravosuđe i zdravstvo. Nije ista stvar očistiti učionicu, ured ili operacijsku dvoranu. Smatram da su svi zaposleni u zdravstvu, pa i nezdravstveni djelatnici, dio tog sektora - kaže naš izvor iz ministarstva.

Što se spremačica na odjelima tiče, kaže, situacija je zaista specifična. One na infektivnim odjelima u direktnoj su opasnosti kao i medicinske sestre i liječnici, koji zbog toga imaju dodatke na plaću.

- Kako onda ta spremačica može biti nezdravstveni djelatnik, odnosno, je li ista stvar očisti li ona ured ili infektivni otpad? Slično je i s pripremom hrane. U bolnicama se priprema hrana koja se može nazvati i lijekom jer određene bolesti zahtijevaju posebnu prehranu. To, naravno, nije isto kao kuhanje ručka za obični restoran - smatra naš sugovornik.

Odvajanje zdravstvenog i nezdravstvnog sektora još nije potpuno definirano, ali trebalo bi izgledati tako da, primjerice, za jedan grad, županiju ili regiju postoji velika praonica rublja. U njoj bi se prala odjeća, posteljina i ostalo, što bi se nakon obavljena posla prevozilo u bolnice. Slično je i s kuhinjom.

- Još čekamo razvoj situacije ali smatramo da će zdravstvo izaći iz te kombinacije zbog svoje specifičnosti - kaže naš sugovornik.

Očito je da i Linić očekuje otpore. Za Jutarnji je rekao da će otpora uvijek biti, ali da Vlada mora odraditi svoj posao. - Kada utvrdimo da ćemo sve kuhinje seliti na jedno mjesto, onda će ispasti da su pacijenti gladni i jedu lošu hranu. Bitno je primitivnim porukama strašiti građane. Analize pokazuju da je doista 16.000 ljudi u nezdravstvenim djelatnostima koje treba sasvim drugačije razriješiti - kaže i dodaje da u to treba uključiti privatni sektor, koji će sigurno biti odgovorniji, selektivniji i racionalniji od sadašnjeg sustava u kojem i najmanje bolnice imaju svoje vešeraje i kuhinje.

- Kad to uspijemo, riješili smo i pitanje u školama. I na Sveučilištu svaki fakultet ima svoju čistačicu i domara. Svi se ponašaju tako da stvaraju gubitke koje će netko drugi platiti. Porezni obveznici - budale od građana i privrednici - zaključuje Linić.

No, u Ministarstvu zdravlja se pribojavaju da uštede neće biti, dapače, da bi u konačnici moglo ispasti i skuplje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 07:02