STARA HRVATSKA BOLJKA

Troma birokracija zaustavlja milijarde kuna vrijedne investicije u golf-terene

Protivnici uvijek imaju iste, ali razumne argumente - strahuju da će se pod krinkom golfa dogoditi apartmanizacija
 Janković/CROPIX

ZAGREB - Vođena računicom da oko sedam milijuna Europljana igra golf i na tu zabavu potroši u prosjeku 250 eura na dan, Vlada je još 2006. najavila gradnju 63 golf-igrališta, od Dalmacije do Slavonije. No, u ovih pet godina nije napravljeno gotovo ništa.

Brojne rasprave, studije, tužbe, razmatranja, birokratske zavrzlame, pa čak i referendumi zacementirali su investicije. Zainteresiranih domaćih i stranih investitora spremnih uložiti milijarde je mnogo, a usprkos tome u Hrvatskoj postoje samo četiri respektabilna golf-igrališta - dva na Brijunima, po jedno u Krašiću i Zagrebu.

Sve ostaje na najavama

Svako malo neki grad ili općina na sva zvona najave da je bogati investitor odlučio baš kod njih uložiti stotine milijuna eura u gradnju golf-terena i zaposliti stotine ljudi. U čemu je onda problem? Zašto sve ostaje samo na najavama?

- Uložit ćemo pola milijarde eura, zaposliti 4000 ljudi, sagradit jedno od najljepših golf-igrališta na svijetu, stotin vila, kongresnu dvoranu, marinu, obnovit ćemo hotel Krka - dio je bajkovitih najava koje su nedavno državnom vrhu i lokalnim šibenskim vlastima iznijeli predstavnici G2 investicijske grupe, jedne od najjačih svjetskih ulagačkih organizacija.

Projekt su odmah podržali i šibenski HDZ i SDP. Međutim, kao i u slučaju najave gradnje golf-meki kod Srđa, u Istri, Zagrebu, tome su se usprotivile ekološke udruge, dio građana, ali i neki političari. Primjerice, u slučaju najave gradnje golf-terena kod Šibenika usprotivio se HSLS.

Nova apartmanizacija?

Kao i uvijek kada protivnici takvih projekata uzbune javnost, uslijedi niz tribina, predavanja, performansa i prosvjeda. Protivnici uvijek imaju iste argumente - strahuju da će se pod krinkom golfa dogoditi apartmanizacija jer se prema kontroverznom Zakonu o golfu poljoprivredno zemljište automatski pretvara u građevinsko. Lokalne vlasti zatim kreću u dugotrajne pregovore, izrade studija, ne želeći se zamjeriti biračkom tijelu.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca upozorili su da takvi projekti donose veliku korist kroz zapošljavanje, plaćanje PDV-a i komunalnih naknada lokalnoj zajednici, porez na nekretnine...

- Javni interes građana mora biti zaštićen. Zato ćemo tražiti javnu raspravu i potvrdu građana o projektu - poručio je šibenski dogradonačelnik Franko Vidović, ali i upozorio da bi do tada Amerikanci mogli odustati.

Javne rasprave, očitovanje sudova, istražitelja i ministarstava, beskrajno dorađivanje studija, kako se mnogo puta potvrdilo, znaju potrajati i nekoliko godina. Zbog svega toga i sam Zakon o golfu prošao je nekoliko izmjena i dopuna, a i pod istragom je DORH-a.

Odbor za zaštitu Jadrana od nekontrolirane urbanizacije, osnovan u sklopu udruge Eko Kvarner, prije desetak dana ponovno je zatražio hitnu istragu DORH-a.

- Zbog sumnje na korupciju tražimo da DORH objavi rezultate istrage - kaže Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera.

Ladić 10 godina čekao

Možda je ipak najveći krivac naša umrtvljena birokracija, kojoj prosvjednici idu na ruku. Pa čak je i Dražen Ladić za prikupljanje dozvola za svoj golf-resort Marlera u Ližnjanu trebao nevjerojatnih 10 godina. Tu je i Ministarstvo zaštite okoliša, zaduženo za kontrolu svih studija, koje su među najvećim preprekama gradnji. Na naš upit u Ministarstvu su nam odgovorili da oni nisu nadležni za tu temu te da se obratimo Ministarstvu turizma?! A Ministarstvo turizma, pak, odgovorilo je ovako:

Prosvjednici kao izgovor

- Nismo zaprimili ni jedan zahtjev za postupanje prema Zakonu o golfu. Na sve se postojeće projekte koji su u postupku primjenjuju opći zakonski propisi o građenju, za što nije nadležno Ministarstvo turizma.

I tako se birokratsko loptanje nastavlja, a prosvjednici su samo izgovor.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 22:32