POTICANJE NAJBOLJIH

TREBAO JE TO BITI JEDAN OD NAČINA DA UČITELJI BUDU DODATNO POTAKNUTI, ALI... Škole mjesecima drže novac za stimulacije jer ne znaju kako ga isplatiti

Sustav centralnog obračuna plaća jednostavno ne poznaje isplatu takvog dodatnog dohotka, objašnjavaju ravnatelji
 Joško Ponoš / CROPIX

Trebao je to biti jedan od načina da učitelji i nastavnici, ali i ostali zaposlenici škola, budu dodatno stimulirani za svoj rad. Resorna ministrica Blaženka Divjak govorila je kako će se na taj način poticati i nagrađivati izvrsnost, a škole potaknuti da budu učinkovitije u povlačenju novca iz fondova EU.

Nisu vidjeli ni lipe

No, iako je prošlo više od godinu dana otkako je ta mogućnost uvedena u zakon, zaposlenici škola koji su se uključili u rad na školskim europskim projektima još nisu vidjeli ni lipe od obećanog 30-postotnog uvećanja dijela plaće za vrijeme koje su proveli u radu na projektu. Ne samo što za taj rad nisu plaćeni, nego, da apsurd bude veći, taj novac, koji se inače osigurava unutar sredstava projekta EU ili fonda EU, stoji na računima škola, ali se ne može isplatiti.

Razlog? Ministarstvo znanosti i obrazovanja, iako je teoretski lani u srpnju izmijenilo Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama te pojedinosti oko angažmana i nagrađivanja radnika koji rade na europskim projektima reguliralo novim člankom 99.a, istovremeno - nije predvidjelo modalitet isplate toga novca.

- Zakon bi trebao predvidjeti praktičnu primjenu toga članka, ali Ministarstvo to u dijelu koji se odnosi na način isplate nije učinilo. Dvostruki izvor financiranja dohotka ili takav dodatak na plaću ne poznaje sustav centralnog obračuna plaća (COP) putem kojega dobivamo redovite plaće, a nikakve dodatne upute od Ministarstva obrazovanja do danas nismo dobili. Cijeli niz škola posljednjih mjeseci šalje upite ministarstvu što napraviti. Ispadamo neozbiljni pred kolegama, a bojim se i da ćemo taj novac morati vratiti - ispričao je jedan ravnatelj (podaci poznati redakciji).

Dopune zakona

Priča o stimuliranju nastavnika, ali i drugih zaposlenika škola, uključujući i ravnatelje, koji rade na projektima EU u svojoj obrazovnoj ustanovi, postala je zanimljiva lani nakon najava da će zbog toga biti nagrađeni uvećanjem plaće od 30 posto. Nakon usvajanja dopuna zakona, ispostavilo se da to neće biti uvećanje kompletne plaće, nego samo onog dijela plaće koje ta osoba provede u radu na europskom projektu.

Postupak je takav da ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku (a školski odbor to može odobriti i ravnateljima) obavljanje poslova na projektu Europske unije ili fondovima Europske unije ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca. Osim toga, zakon kaže da se radniku školske ustanove, zaposlenom u punom radnom vremenu, za vrijeme obavljanja poslova na projektu EU razmjerno umanjuju svi oblici redovitog rada kako ne bi radio prekovremeno. Škola za to vrijeme mora osigurati zamjenu za radnika.

Kako to konkretno izgleda, objašnjavaju ukratko u blogu “Tajnik škole”, za zaposlene u osnovnim srednjim školama: na primjer, nastavnik matematike, koji radi u punom 40-satnom tjednom radnom vremenu, 25 sati može ostati raditi u nastavi, a 15 sati na projektu. Plaća se uvećava 30 posto samo za dio koji obavlja poslove na projektu EU, dakle za ovih 15 sati. U tom slučaju on će dobiti ukupno oko 580 kuna neto više nego što bi dobio da radi samo kao nastavnik matematike (primjer za Grad Zagreb).

Točnije, umjesto da kao nastavnik matematike dobije mjesečnu plaću od 6237,12 kuna neto (za nastavnika s devet tisuća kuna bruto), ona će mu se zbog rada na projektu EU uvećati na 6817,73 kune.

Pripremaju uputu

Ipak, na taj uvećani dio, a nakupilo se toga otkad je zakon stupio na snagu, radnici zasad ne mogu računati jer modalitet isplate nije poznat. Hoće li i kada, pitali smo resorno ministarstvo ministrice Blaženke Divjak, odakle su dostavili pisani odgovor:

- Ministarstvo znanosti i obrazovanja pripremilo je Uputu za primjenu članka 99. Zakona o odgoju i obrazovanju te je ista na usuglašavanju s Ministarstvom financija. Navedena će uputa u skorom roku biti poslana školama, a uvećanje plaće može se obračunati za cjelokupno razdoblje otkad je zakon stupio na snagu, pod uvjetom da su zadovoljeni svi preduvjeti iz Zakona o odgoju i obrazovanju, tako da novac neće propasti - jamče iz Ministarstva obrazovanja.

Na dodatni upit u kojem smjeru idu rješenja i kada se uopće može očekivati isplata, iz tog su ministarstva samo poručili da ne mogu ništa više reći dok se ne završi usuglašavanje s Ministarstvom financija.

Samo 10% škola koristi fondove EU

Koliko uopće škola povlači novac iz fondova EU i sudjeluje u školskim projektima EU? Prema nekim procjenama samih škola, samo desetak posto obrazovnih ustanova koristi fondove EU, a i nastavnici nisu motivirani za rad, pa škole najčešće koriste vanjske suradnike. U školama kažu i kako su nastavnici dosta nepovjerljivi prema novom zakonu koji traži da sate nastave umanje za vrijeme koje provedu na projektima EU.

U Ministarstvu, međutim, nemaju podatke o broju škola koje sudjeluju u projektima EU. - MZO nema točan broj škola koje su uključene u projekte EU s obzirom na to da se škole mogu javiti i na pozive koje objavljuju druga ministarstva/ tijela te biti uključene kao partneri na projektima drugih tijela koji se financiraju iz različitih fondova za koje MZO nije posredničko tijelo - objašnjavaju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 05:12