REPORT GOJKA DRLJAČE

Treba li Hrvatska hitno pripremiti treću dozu cjepiva za sve starije od 60 godina?

Hrvatska je jedna od zemalja s očiglednim trendom rasta broja slučajeva
Ilustracija
 Damir Krajac/Cropix

Treba li hrvatski zdravstveni sustav hitno početi s organiziranjem cijepljenja trećom 'booster' dozom? Ako se prate iskustva Izraela, zemlje koja je postala svojevrsni svjetski laboratorij za korištenje Pfizerovog cjepiva, može se zaključiti kako nije dobro vjerovati da će dvije doze osigurati adekvatnu zaštitu starijeg dijela populacije, kao što se činilo do prije samo dva mjeseca. Izrael je počeo s cijepljenjem još krajem prošle godine te je danas jedna od država s najvećim stopa cijepljene populacije. Međutim, i pored toga u Izraelu se razvio četvrti val zaraze, što neko vrijeme samo po sebi nije bilo zabrinjavajuće jer nisu bilježili značajni rast hospitalizacija i smrti.

Međutim, prema izraelskim iskustvima imunitet izazvan Pfizerovim cjepivom počinje blijediti nakon 6 do 8 mjeseci, čak i kad je u pitanju zaštita starijih od težih ishoda bolesti. Prema podacima izraelskog ministarstva zdravstva zaštita od teških ishoda bolesti je kod cijepljenih Izraelaca starijih od 65 godina, koji su primili drugu dozu u siječnju, pao na samo 55 posto. Treba dodati kako su na razini svih dobnih skupina Izraelci primijetili i vrlo značajni pad sposobnosti cjepiva da spriječi samu infekciju odnosno širenje zaraze (64 posto), ali je zaštita protiv težih oblika bolesti, ostala na visokih 82 posto. Činjenica jest kako izraelski podaci govore kako oni koji nisu cijepljeni imaju 5-6 puta višu šansu dobiti teži oblik bolesti nakon zaraze, ali isto je tako i činjenica kako je 90 posto novih infekcija među cijepljenim Izraelcima starijima od 50 godina.

Iako studije drugih zemalja nisu potvrdile tako dramatični pad imuniteta 6-8 mjeseci nakon cijepljenja, u Izraelu su požurili s trećom dozom cjepiva. Prvo su s trećom dozom cijepili ljude s kompromitiranim imunitetom, a potom i starije od 60 godina.

Treba li ostatak svijeta dijeliti izraelsku zabrinutost zbog pada učinkovitosti cjepiva te poduzimati iste akcije kao Izrael tj. pokrenuti hitni program cijepljenja trećom booster dozom starijeg dijela populacije? Stručnjaci upozoravaju kako u više zemalja nije, kao u Izraelu, strogo poštivan redoslijed cijepljenja po starosnim skupinama. U RH je na početku cijepljenja, primjerice, vladao poprilični nered.

Isto tako, u Izraelu su svi cijepljeni Pfizerom, a pokazalo se da se viša razina imunološke zaštite duže održava nakon AstraZenece ili Moderne. Neke zemlje, poput Velike Britanije, imale su duži razmak između prve i druge doze Pfizera. Pa ipak, i pored tih razlika, čini se da će više velikih zemalja pratiti Izrael u ključnim epidemiološkim odlukama. Već sada je jasno kako će Sjedinjene Države također preporučiti treću booster dozu osam mjeseci od zadnjeg cijepljenja. Američki booster program trebao bi krenuti već od sljedećeg mjeseca. Trećom dozom prvo će cijepiti osobe u staračkim domovima te zdravstvene radnike. Prve doze Pfizera i Moderne Amerikanci su počeli primati još u prosincu, što znači da će za booster dozu kandidati biti oni koji su primili drugu dozu u do kraja siječnja. Što se tiče onih koji su se cijepili Johnson & Johnson cjepivom (jedinim koje predviđa jednu dozu), još se čekaju rezultati kliničkog istraživanja s dvije doze.

Hrvatska se nalazi u specifičnoj situaciji jer ima relativno mali udio starijih, pogotovo onih starijih od 80, koji su cijepljeni s obje doze, te bi prvo trebali povećati udio cijepljenih u starijim dobnim skupinama. Ako hrvatske zdravstvene vlasti u tome nekako ipak uspiju, preostat će dilema da li forsirati treće 'booster' doze kod starijih ili povećati udio cijepljenih u mlađim dobnim skupinama koje ionako imaju puno manji rizik teških ishoda zaraze nego osobe starije od 60 godina. Hrvatska ima nešto malo više vremena za treću dozu kod najosjetljivijeg dijela populacije jer smo krenuli s cijepljenjem kasnije i sporije nego najnapredniji.

No, za donošenje odluke o organizaciji cijepljenja starijih trećom dozom vremena zapravo više nema. Hrvatska je, naime, jedna od zemalja s očiglednim trendom rasta broja slučajeva, te je realan scenarij prema kojem će se taj rast vrlo vjerojatno preliti i u zabrinjavajući rast hospitalizacija.

Ispod je grafikon koji pokazuje da je četvrti pandemijski val, uzrokovan delta sojem, sada u padu u nizu turističkih destinacija (Cipar, Malta, Grčka, Portugal, Malta, Italija), ali je još uvijek na osjetno višoj razine nego u Hrvatskoj, koja je u postojanom uzlaznom trendu. Zanimljivo je da su nas po broju slučajeva pretekli Austrija i Slovenija.

image
Četvrti pandemijski val, uzrokovan delta sojem, u padu je u nizu turističkih destinacija
Our World In Data
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 12:33