JESENSKI ROK

Traži se još 13.000 studenata: Navala na Kineziološki, mizeran interes za nastavnike fizike

Mahom su ostali nepopunjeni nastavnički smjerovi i to: fizike, kemije, povijesti i geografije
Studenti ispred Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
 Darko Tomas/Cropix

Izobrazba trenera, fizioterapija, sestrinstvo, logopedija, ali i psihologija, medicina, računarstvo, farmacija, samo su neki od studija na koje potencijalni budući studenti mogu zaboraviti ako se za ulaznicu u akademski svijet namjeravaju izboriti u jesenskom upisnom roku. Latinski i grčki jezik, studiji matematike, fizike, kemije, osobito nastavnički smjerovi, rudarstvo, a na nekim (javnim) sveučilištima strojarstvo i brodogradnja, čak i pravo te niz drugih studija pružaju šanse za upis, ali pitanje je koliko će “jesenski” kandidati ispuniti stroge kriterije koje većina tih fakulteta traži.

To su, naime, pokazali podaci Nacionalnog informacijskog sustava prijave na visoka učilišta Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), nakon provedenoga ljetnog upisnog roka. Na tome je roku ove godine pravo upisa u prvu godinu studija u novoj 2020./2021. akademskoj godini ostvarilo 27.036 kandidata, a za jesen je slobodno ostalo gotovo 13 tisuća upisnih mjesta (konkretno, 12.957).

866 studijskih programa

U ljetnom upisnom roku, podsjetimo, bilo je ponuđeno 866 studijskih programa s ukupno nešto manje od 40 tisuća mjesta (39.993). Što se tiče preciznog broja slobodnih mjesta za jesenski rok na pojedinom visokom učilištu, iz AZVO-a napominju kako se putem njihova sustava ostvaruju prijave, dok visoka učilišta sama provode upise. Sukladno sveučilišnoj autonomiji, samo ona mogu mijenjati kvote, što će se vjerojatno događati i tijekom ljeta. Stoga konkretne brojke raspoloživih mjesta za jesen kandidati mogu najbolje potražiti na mrežnim stranicama postani-student.hr te pojedinom visokom učilištu.

Kako bilo, iz podataka AZVO-a za ljetni rok, iz kojih je moguće iščitati ukupne kvote, prijave, prvi izbor studijskog programa te broj osoba koje su ostvarile pravo upisa može se steći uvid u podatke koji ponešto govore i o trendovima, aktualnima posljednjih nekoliko godina.

Primjerice, ove se godine najatraktivnijim studijem pokazao onaj za izobrazbu trenera, smjer kondicijska priprema sportaša, na zagrebačkome Kineziološkom fakultetu. Taj je studijski program za čak 70 kandidata bio prvi izbor, a upisna je kvota 20 mjesta (3,5 kandidata kojima je to prioritetni izbor konkuriralo je za jedno upisno mjesto). Taj je studij tako ove godine ‘svrgnuo’ iznimno popularnu logopediju zagrebačkoga Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koja je godinama bila na vrhu prema ovom kriteriju, ali je otvaranjem istog tog studija na Sveučilištu u Rijeci upravo riječki studij istisnuo zagrebački iz prvih deset najpopularnijih.

Logopedija u Rijeci ujedno je bio najpoželjniji studij na tome sveučilištu. U Splitu je, pak, najatraktivnija bila fizioterapija (ukupno treća u zemlji) na Odjelu zdravstvenih studija gdje je upisna kvota bila 13, a 40 kandidata navelo je taj studij kao prvi izbor (ukupnih prijava 271). U Osijeku je studij sestrinstva na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo ušao među prvih deset u zemlji, dok je, primjerice, na Sveučilištu u Zadru iznimno popularna opet bila psihologija (čak 647 prijava za 37 upisnih mjesta, a prvi izbor za 92 kandidata).

Matematika

Međutim zabrinjavajuće je stanje s pojedinim studijima koji su važni, uz ostalo, i za naš obrazovni sustav, a koji su mahom ostali nepopunjeni. Tako je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu na redovnom studiju fizike od 42 upisna mjesta za jesen slobodno ostalo 27, na studiju matematike i fizike od 22 njih čak 17, a na matematici, smjer matematičarski, računarski, primijenjena matematika od 60 upisnih mjesta prazno je njih još 34. Na zagrebačkome PMF-u dobro su popunjeni isti takvi studiji koji nisu nastavnički, međutim, kada se radi o smjeru koji bi buduće diplomante trebao odvesti u prosvjetu, stanje je iznimno loše: na fizici, smjer nastavnički, od 22 upisna mjesta i 69 ukupnih prijava pravo upisa nije ostvario - nitko.

Na nastavničkom smjeru fizike i kemije pravo upisa na 22 mjesta steklo je svega dvoje maturanata, a nastavničkom smjeru matematike i fizike od 32 mjesta samo pet kandidata. Na studiju povijesti i geografije, smjer nastavnički, na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, na kojemu je upisna kvota bila 11, pravo upisa stekao je samo jedan kandidat. -Na žalost, negativan trend u izboru nastavničkih studija iz STEM područja prisutan je godinama. S druge strane imamo veliki interes za pojedina smjerove iz STEM područja i to, prije svega, za inženjerske studije. To je izravna posljedica lošeg statusa učiteljske i nastavničke profesije – smatra prof.dr. Igor Radeka, pedagog sa Sveučilišta u Zadru i predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, komentirajući znatno manji interes (i) ovogodišnjih kandidata za studije fizike, matematike, kemije, osobito kada je riječ o nastavničkim smjerovima.

-To su teški studiji, a osudite se na to da ovisite o odlukama prosvjetne vlasti koja kao da ne shvaća težinu problema. Naravno da će mladi ići u one sektore u kojima mogu ostvariti bolji status, pa će tako matematičari radije potražiti zaposlenje, primjerice, u bankama. Zaposlenici u obrazovanju najpotplaćeniji su među VSS djelatnostima, a trendovi koje vidimo i ove godine doveli su do toga da u školama iz STEM predmeta radi sve više nestručnih zamjena. To nije više slučaj samo u malim sredinama – upozorava profesor Radeka. Veliko zanimanje mladih za studije poput sestrinstva, fizioterapije, općenito iz zdravstvenog područja, prof. dr. Radeka tumači činjenicom da završetkom tih studija, uz ostalo, dobivaju ulaznicu na tržište rada razvijenih zemalja.

Split i Zadar

U Splitu je na redovnom studiju strojarstva na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, na kojemu je broj mjesta iznosio 103, pravo upisa steklo tek 38 kandidata, a na studiju brodogradnje od 33 mjesta pravo na upis ostvarilo je njih osam. U Zadru je na studiju grčkog jezika za 17 upisnih mjesta pravo upisa ostvarilo tek troje kandidata, a na 27 mjesta na studiju latinskog jezika upisno je mjesto izborilo njih tek pet. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i dalje su od studija stranih jezika atraktivni anglistika, turkologija, švedski jezik i kultura, čak i nizozemski, koji su mahom popunjeni, dok je, primjerice, na studiju francuskog jezika i književnosti na 66 mjesta pravo upisa ostvario samo 31 kandidat.

Gdje se upisuju najbolji srednjoškolci?

1. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - prosjek ocjena 4.83

2. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - prosjek ocjena 4,81

3. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu - prosjek ocjena 4.73

4. Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu - prosjek ocjena 4.68

5. Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku - prosjek ocjena 4.65

Najpoželjniji studijski programi prema omjeru broja prvog prioriteta i upisne kvote:

1. Izobrazba trenera; smjer: Kondicijska priprema sportaša, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2. Animirani film i novi mediji, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

3. Fizioterapija, Odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu

4. Izobrazba trenera; smjer: Fitness, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

5. Fizioterapija, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 10:45