UMJETNA OPLODNJA

Traže se izmjene: Strogi zakon dosad ‘uzeo’ čak 100 djece

Struka je postigla konsenzus i smatra da se zakon mora mijenjati, barem za teške slučajeve

ZAGREB - Stručnjaci za medicinski pomognutu oplodnju tražit će da se izmijeni Zakon o medicinskoj oplodnji te da se, barem za najteže pacijente, dozvoli oplodnja više od tri jajne stanice i zamrzavanje eventualnog viška zametaka! Najteži pacijenti čine 10 do 15 posto svih pacijenata, a među njih se ubrajaju žene starije dobi (iznad 38 godina), muškarci s teškim oblicima neplodnosti, onkološki bolesnici, žene s malim dobivenim brojem jajnih stanica te parovi s ponavljanim neuspješnim postupcima izvantjelesne oplodnje.

Ministrova riječ

Kako smo neslužbeno saznali, najvažniji je to prijedlog konsenzusa Hrvatskog društva za humanu reprodukciju, donesen nakon stručnog kongresa, održanog prošlog vikenda na Plitvicama. Stručnjaci će se sastati ponovno za mjesec dana i napraviti konačan prijedlog poboljšanja sadašnje prakse u području MPO-a te će ga uputiti Nacionalnom povjerenstvu za medicinsku oplodnju, koje će, nadaju se, pokrenuti proceduru izmjene zakona.

Podsjetimo, još prošlog ljeta, pri donošenju novog Zakona, koji je najrestriktivniji i najkonzervativniji u Europi, njegov kreator, ministar zdravstva Darko Milinović najavio je da će ga promijeniti pokažu li podaci da je nakon njegove primjene pala uspješnost medicinski pomognute oplodnje (MPO).

Strašna statistika

Na kongresu prošlog vikenda konačno su prezentirani prvi podaci koji su porazni: nakon sedam i pol mjeseci primjene novog Zakona i uloženih 40 milijuna kuna u opremanje centara, Hrvatska se može “pohvaliti” s četiri posto manjim brojem trudnoća nakon klasične izvantjelesne oplodnje nego u istom razdoblju prošle godine i najmanjom stopom trudnoća po obavljenom ciklusu u Europi.

Trudnoće iz zamrznutog genetskog materijala su desetkovane: tek osam trudnoća iz zamrznutih jajnih stanica (od čega su dvije završile spontanim pobačajem) nasuprot čak 76 trudnoća iz zamrznutih embrija u istom razdoblju godinu dana ranije.

- Prema stručnim analizama, u Hrvatskoj bi se, uz ovakva ulaganja, rodilo barem 100 djece više da u novi zakon nisu ugrađene najrestriktivnije odredbe o zabrani zamrzavanja zametaka i ograničavanju broja jajnih stanica koje se smiju oploditi - rekla je Ivana Zanze iz udruge roditelja Roda.

Najspornija je upravo odredba o oplodnji najviše tri jajne stanice i zabrani zamrzavanja zametaka. Prema postojećem Zakonu, zamrzavanje - koje je standardna metoda u cijelom svijetu te je uspješno provođena i kod nas do prošlog ljeta - dozvoljeno je samo u izvanrednim situacijama.

Najveći izazov struke

Na Plitvicama je dr. Velimir Šimunić, predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju, najvećim izazovima struke ocijenio upravo najteže pacijente kod kojih je uspješnost iznimno niska, osobito nakon ograničavanja broja jajašaca koja se smiju oploditi. Kod takvih pacijenata izrazito se rijetko stvara višak zametaka koji bi se zamrzavao za neke buduće postupke, a što je aktualnom ministru bio glavni razlog za zabranu zamrzavanja.

Dr. Šimunić novinarima dao pogrešne podatke

Nakon stručnog kongresa na Plitvicama, mediji su objavili dijametralno suprotne podatke o uspješnosti MPO-a nakon primjene novog Zakona: jedni su tvrdili da je broj trudnoća u promatranom razdoblju pao za 21, a drugi da je nakon primjene novog Zakona narastao za isti broj. Mnogo veći broj medija, među kojima i državna novinska agencija, neke dnevne novine, dva televizijska dnevnika i većina portala, prenijeli su podatke o boljoj uspješnosti te nizu drugih pozitivnih pokazatelja, ne spominjući gotovo niti jedan negativni. Međutim, na samom kongresu dr. Velimir Šimunić, predsjednik stručnog društva, svojim je kolegama prezentirao podatke prema kojima je uspješnost nedvojbeno pala. Neki sudionici su i fotografirali njegovu prezentaciju, kako bi imali točne brojke, a fotografije slideova jučer su se pojavile na internetu.

Neslužbeno smo saznali da je zbrku izazvao sam dr. Šimunić, koji je pojedinim novinarima - ali navodno i službi za odnose s javnošću Ministarstva zdravstva - unaprijed dao prezentaciju, ali bitno drugačiju od one koju je prikazao nekoliko sati kasnije na skupu. Takva praksa - da stručnjaci novinarima, pritisnutim rokovima, unaprijed daju podatke - nije neuobičajena, niti novinari imaju razloga sumnjati u točnost tih podataka. Stoga su poslali izvještaje s pogrešno interpretiranim podacima. Kakav je bio motiv dr. Šimunića da novinarima uruči pogrešnu prezentaciju, nije nam poznato. ( K. T.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 05:38