Top lista zelenih gradova: Zagreb među najgorima u zaštiti okoliša

Kopenhagen je “najzeleniji” europski grad dok je Zagreb na 26. mjestu liste European Green City Index. Riječ je o istraživanju što ga je proveo Economist Intelligence Unit pod pokroviteljstvom kompanije Siemens, koje je danas predstavljeno u sklopu Klimatske konferencije u Kopenhagenu.

Specijal: Sve o konferenciji u Kopenhagenu

Istraživanje je trajalo godinu dana, a obuhvatilo je 30 europskih prijestolnica, uključujući Istanbul i Zürich, najveće gradove Turske i Švicarske.

Oko 75 milijuna stanovnika

- Ovo je jedinstveno istraživanje jer prvi put pokušava usporediti europske gradove u zaštiti i upravljanju okolišem. U 30 gradova u kojima je provedeno istraživanje živi oko 75 milijuna stanovnika - rekao je voditelj istraživanja James Watson iz Economist Intelligence Unit.

Tijekom istraživanja gradovi su ocjenjivani u osam kategorija: emisija ugljičnog dioksida, energija, građevina, prijevoz, upotreba vode, otpada i tla, kvaliteta zraka te upravljanje okolišem.

Opsežno jednogodišnje istraživanje zaštite okoliša pokazalo je da je Kopenhagen ekološka metropola Europe, a na drugom i trećem mjestu također su skandinavski gradovi, Stockholm i Oslo. Na četvrtom mjestu je Beč, a slijedi ga Amsterdam.

Sa 42,36 bodova od mogućih 100 Zagreb je rangiran na 26. mjestu, a iza njega su lošije plasirani Beograd, Bukurešt, Sofija i Kijev.

Među gradovima iz tranzicijskih zemalja najbolje je plasiran glavni grad Litve, Vilnius, na visokom 13. mjestu, Riga, prijestolnica Latvije, je na 15., Varšava na 16., a Ljubljana je zauzela 19. mjesto.

Energija iz hidroelektrana

- Među prvih 10 svi su gradovi bogati, jer svi osim Berlina imaju bruto domaći proizvod po glavi stanovnika veći od 32.000 eura. To pokazuje da su blagostanje i zaštita okoliša tijesno povezani - istaknuo je James Watson.

Najbolji rezultat Zagreb je postigao u kategoriji prometa, gdje je zauzeo 19. mjesto zajedno s Parizom, Vilniusom i Kijevom, te u kategoriji energije gdje zauzima 20. mjesto. U studiji se ističe da je u Zagrebu ispodprosječna energija po stanovniku.

Navodi se i to da se više od polovice potrošene energije proizvodi u hidroelektranama.

Glavni grad Hrvatske pohvaljen je i zbog napora koji čini u prometu.

Istaknuto je da je od 2003. godine Zagreb proširio mrežu biciklističkih staza te da potiče uporabu bicikala za odlazak na posao.