Kada je riječ o pravodobnim i prigodnim hapšenjima i istražnim radnjama koje se provode u slučaju Uljanik Grupe, treba kazati da je Ministarstvo financija još u rujnu 2017. napravilo izvješće o proračunskom nadzoru 3. maja, kojeg je dostavilo Ministarstvu gospodarstva.
To izvješće je pokazalo da se može posumnjati u nenamjensko trošenje sredstava za restrukturiranje u 3. maju i ono je upućeno DORH-u, kako nam je potvrdila Martina Dalić, bivša potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, u prosincu 2018. Potom je u travnju 2018. Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci dostavljena anonimna kaznena prijava o nenamjenskom trošenju sredstava za restrukturiranje u 3. maju, na štetu 3. maja, a u korist pulskog škvera i Uljanika d.d. Kaznena prijava se odnosila na direktora 3. maja Maksimilijana Percana i njegova dva prethodnika, Domagoja Klarića i Zdravka Pliška, te na Giannija Rossandu, tadašnjeg predsjednika uprave Uljanika d.d., krovne tvrtke Uljanik Grupe, i njegove najbliže suradnike Marinka Brgića i Veljka Grpca.
Prvo dopis
Osim na Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, adresirana je i na čitav niz drugih institucija: USKOK, Vladu, saborske zastupnike, Hrvatsku brodogradnju - Jadranbrod, sindikat i oporbene političke stranke. Članove uprava tvrtki unutar Uljanik Grupe sumnjičilo se da su počinili kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, a prijava se odnosi na cijelo razdoblje otkad je Uljanik preuzeo 3. maj do 1. siječnja 2018., s tvrdnjama da su kontinuiranim odobravanjem davanja pozajmica 3. maja prema drugim društvima unutar Uljanik Grupe i potom prolongiranjem rokova njihova povrata ugrozili financijsku stabilnost 3. maja.
To je, ističe se u prijavi, 3. maj dovelo u situaciju u kojoj nisu mogli izvršiti plaćanje materijala potrebnog za gradnju brodova iz svoje knjige narudžbi te je došlo do rasta duga prema kooperantima. Tako je krajem 2017. 3. maj potraživao 523 milijuna kuna od drugih Uljanikovih društava, dok je dug prema kooperantima i dobavljačima iznosio 181 milijun kuna. To je, dakle, mogući prvi krak sumnji DORH-a, ali nije jasno zašto im je trebalo gotovo godinu i pol dana da počnu s jačim istražnim radnjama samo po tom pitanju, pa da onda vide do kuda ih istraga naknadno može odvesti.
Drugi krak istrage vjerojatno je vezan za oko milijardu kuna jamstava (od ukupno 3,1 milijardu kuna, koliko je plaćeno prošle i ove godine) koje je država platila na ime kredita Uljanik Grupe koji su poslužili za gradnju prethodnih brodova koji su kasnili u gradnji, a ne za brod za koji je kredit podignut. To je također nenamjensko trošenje sredstava, ali na ime “krivo” usmjerenih kredita za izgradnju brodova. Zbog toga je ministar financija Zdravko Marić rekao da “nema ni para, ali ni brodova”.
Usporedba
Ako znamo da se u slučaju optužbi za Agrokor radi o šteti od oko 1,5 milijarde kuna, već na ove dvije stavke - nenamjensko trošenje sredstava za restrukturiranje 3. maja i milijardu kuna nenamjenskog trošenja kreditnih sredstava - šteta za brodogradilišta i državu popela se na preko 1,5 milijardi kuna.
Neće biti čudno ni ako državni odvjetnici i policija propituju i 52 milijuna ukupnih zajmova koje je 3. maj dao Uljanik Plovidbi, čiji je predsjednik uprave također jedan od osumnjičenih. Uljanik plovidba je bivša tvrtka Uljanik Grupe koja je privatizirana, a nakon višegodišnje dobre suradnje i “ljubavi” između te dvije tvrtke posljednjih mjeseci bjesni pravni i medijski rat. U reagiranju, koje je prije dva tjedna uprava Uljanika d.d. poslala Jutarnjem listu, navodi se kako se između te dvije kompanije “vodi spor zbog višegodišnjeg neispunjenja obveza Uljanik Plovidbe po ugovoru o zajmu prema društvu Brodogradilište 3. maj”.
No, jako je zanimljiva rečenica u kojoj stoji: “Postoji još nekoliko otvorenih pitanja s Uljanik Plovidbom vezanih uz stjecanje značajne materijalne koristi, pribavljene na teret društava članica Uljanik Grupe, međutim i dalje se nadamo da ćemo i pitanje povrata zajma i sva ostala otvorena pitanja rješavati dogovorno s ciljem zaštite interesa i Uljanika i Uljanik Plovidbe”.
E, sad se čini kako su “dogovorni dogovori”, stari i novi, postali predmet istrage tužiteljstva i policije. S tim brojkama šteta napravljena državi i Uljanik Grupi iznosi preko 1,6 milijardi kuna i penje se iznad one koja se spominje u optužbama za Agrokor. Radi se, dakle o najvećoj aferi u financijskom smislu u Hrvatskoj do sada.
Tvrtka kao paravan
Četvrti pravac istrage mogao bi se odnositi na to da 2011. Uljanik brodogradnja nije mogla pronaći kupca za brodove, jer je bila kriza te su, kako bi napunili knjigu narudžbi i održavali proizvodnju, dogovorili s tvrtkom koju je Uljanik Plovidba osnovala u Liberiji da naruči gradnju četiriju brodova za tu tvrtku.
“Dakle, mi smo tada u stvari bili paravan za Uljanik brodogradnju”, rekao nam je nedavno tim povodom, između ostalog, Dragutin Pavletić, predsjednik uprave Uljanik Plovidbe.
To su tek neki mogući pravci djelovanja DORH-a i policije, a nadamo se da se ne radi samo o prigodnom “spektaklu” koji se poklopio s tjednom u kojem će se donijeti politička odluka o sudbini Uljanika, nego o ozbiljnoj istrazi.
-------------------------------------
TKO SU OSUMNJIČENI
Anton Brajković
Od 1996. zamjenik, a poslije i nasljednik Karla Radolovića, od 2006. do 2013. bio je predsjednik Uprave Uljanika. Od 2014. do danas zamjenik je predsjednika Nadzornog odbora Uljanik Plovidbe, iste tvrtke u kojoj je Dragutin Pavletić direktor od 1995. godine.
Anton Brajković
Gianni Rossanda
Predsjednik Uprave Uljanika od 2013. do 2018. godine kada je u listopadu dao ostavku. Prije toga, od 2009. do 2013., bio je član Nadzornog odbora tvrtke-kćeri Uljanika, Uljanik brodogradilišta. Ove je godine pokrenuo tvrtku Sail Consulting za najam plovila. Od 2015. do danas predsjednik je Nadzornog odbora tvrtke Arsenal Koncept, za savjetovanje u poslovanju, koja od 2015. do danas ima nula zaposlenih, a kao direktor je upisan Veljko Grbac, bivši član Uprave Uljanika. Također je zamjenik predsjednika Nadzornog odbora tvrtke Uljanik Tehnički poslovi (UTP) gdje je član Maksimilijan Percan.
Gianni Rossanda
Veljko Grbac
Informatičar, član Uprave Uljanika u Rossandinu mandatu, od 2013. do 2018. godine. U različitim sastavima, od 1996. do danas, član je Nadzornog odbora tvrtke-kćeri Uljanika, Uljanik brodogradilišta. Osim što je direktor tvrtke Arsenal Koncept, od 2013. godine predsjednik je Nadzornog odbora 3. maja, član Nadzornog odbora tvrtke Uljanik Brodograđevni projekti, pod predsjednikom Marinkom Brgićem, a od 2017. i Uljanik Strojogradnja Diesela, pod predsjednikom Elvisom Pahljinom.
Elvis Pahljina i Veljko Grbac
Elvis Pahljina
Trenutačno obnaša osam funkcija. Od 2013. godine naslijedio je Rossandu na poziciji direktora tvrtke Uljanik Pomorstvo, od iste godine član je NO-a tvrtke Uljanik brodogradilište, član je NO-a 3. maja i član NO-a Uljanik Proizvodnja opreme. Tamo je 2017. godine preuzeo funkciju predsjednika NO-a. Također, od 2016. predsjednik je NO-a tvrtke Uljanik Strojogradnja Diesel, a od 2018. predsjednik NO-a Uljanik Financije. Trenutačno je član društva Arsenal Koncept.
Marinko Brgić
Diplomirani inženjer, u 3. maju je zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Veljka Grpca. Bio je član Uprave Uljanika od 2013. do 2018., u sastavu Grpca i ondašnjeg predsjednika Rossande, a predsjednik Uprave Uljanik brodogradilišta od 2005. do 2013. godine. Od 2013. postaje predsjednik Nadzornog odbora u Uljanik brodogradilištu, pod direktorima Eduardom Milovanom i Silvanom Kranjcem. Predsjednik je NO-a u Uljaniku Brodograđevni projekti od 2013. do danas gdje su se na direktorskoj poziciji od 1996. do 2016. promijenili Veljko Grbac i Silvan Kranjc. Riječ je o istim odborima u kojima je član Veljko Grbac. Od 2016. zamjenik je Elvisa Pahljine, predsjednika NO-a Uljanik Strojogradnja Diesel. Trenutačno je, također, član društva Arsenal Koncept.
Marinko Brgić
Dragutin Pavletić
Pravnik, bio je član Nadzornog odbora Uljanika od 2017. do 2018. kada je dao ostavku zbog percepcije da su Uljanik i tvrtka u kojoj je direktor od 1995., Uljanik Plovidba, povezani. Uljanik Plovidba bavi se međunarodnim pomorski prijevozom, a Uljanik i 3. maj za njih su radili brodove. Mediji su onda spekulirali da je tvrtka na tim brodovima profitirala, a brodogradilištima prouzročila gubitke. Dodatno, među najvećim dioničarima Uljanik Plovidbe bili su bivši predsjednici Uprave Uljanika Karlo Radolović i Anton Brajković. Trenutačno je Pavletić predsjednik Uprave tvrtke Uljanik Plovidba LNG, član Uprave u tvrtki Real i član Nadzornog odbora u tvrtki Istarska autocesta od 2006. godine. Nije dio Arsenal Koncept društva, ali jesu Renis Pavletić, koji je bio šef konstrukcije u Uljaniku, i Kazimir Pavletić, direktor Uljanik Standarda.
Dragutin Pavletić
Maksimilijan Percan
Od 2016. direktor 3. maja, a od 2017. na čelu je društva 3. maj 723 koje je sam osnovao za potrebe gradnje broda 723, ali u koje NO 3. maja nije imao uvid. U istom društvu prokurist je Elvis Pahljina. Od 2017. član je NO-a tvrtke Uljanik Tehnički poslovi (UTP) gdje funkciju zamjenika predsjednika NO-a i danas obnaša Gianni Rossanda. Percan formalno nije član Arsenal Koncepta, ali njegov otac Delio Percan jest, točnije član je Nadzornog odbora u Arsenal Konceptu od 2015. godine.
Maksimilian Percan
Silvan Kranjc
Trenutačno je aktivan jedino kao član društva Arsenal Koncept kojemu je pristupio 2015. godine. Do lani je bio direktor tvrtke Uljanik brodogradilište gdje je bio i član Uprave od 2001. do 2013. godine. Istodobno je od 2013. do 2016. obnašao funkciju direktora tvrtke Uljanik Brodograđevni projekti, a do 2015. je bio i direktor Uljanik Antikorozivni sistemi. Do dolaska Maksimilijana Percana bio je član NO-a Uljanik Tehnički poslovi, a predsjednik NO-a Uljanik Proizvodnja opreme do 2017. godine.
Silvan Kranjc
Eduard Milovan
Još jedan aktivan član Arsenal Koncepta, direktor Uljanik brodogradilišta od 2013. do 2014. kada ga je naslijedio Silvan Kranjc. U isto je vrijeme predsjednik NO-a Uljanik brodogradilišta bio Marinko Brgić, a članovi Veljko Grbac i Elvis Pahljina.
Darko Šorc
Od 2016. godine prokurist tvrtke Uljanik Plovidba direktora Dragutina Pavletića, a dioničara Antona Brajkovića za koju su Uljanik i 3. maj radili brodove, premda nije vlasnički povezana. Također je član društva Agrippina, pulske tvrtke za poslovanje nekretninama. Do 2001. godine bio je predsjednik NO-a tvrtke Uljanik Pomorstvo, u isto vrijeme kada je direktor te tvrtke bio Gianni Rossanda, a 2013. na toj ga je poziciji naslijedio Elvis Pahljina.
Darko Šorc
Zdravko Pliško
Od 2013. do 2014. bio je predsjednik Uprave 3. maja. Istodobno je član Uprave bio Domagoj Klarić koji ga je godinu poslije naslijedio na poziciji predsjednika, a godinu poslije postao je i direktor.
Domagoj Klarić
Od 2015. do 2016. bio je direktor 3. maja, a na toj ga je funkciji naslijedio trenutni direktor Maksimilian Percan. Trenutačno sjedi u Upravi solinske tvrtke Stari jedrenjak gdje je od 2017. godine, a stolicu mu je prepustio Miran Crmarić koji je sjedio u Upravi propale Solin brodogradnje.
Domagoj Klarić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....