ISTRAŽIVANJE

Tko su najpopularniji, a tko ‘nevidljivi‘ ministri? Za jednu ministricu nije čulo čak 65% građana

Zdravko Marić, Vili Beroš i Davor Božinović su najpozitivniji ministri, kao i Oleg Butković. O Plenkoviću pozizivno misli 53% građana
Ministri u Vladi RH
 Goran Mehkek/Cropix

Tko su najbolji, tko najgori, ali i tzv. „nevidljivi ministri“? Dnevnik Nove TV donosi istraživanje što građani kažu o tome.

Zdravko Marić i dalje je među građanima najpozitivniji član Vlade, o njemu pozitivan dojam ima 73 posto, a negativan 16 posto građana, dok za njega nije čulo ili ne zna 11 posto građana. Očekivano pri vrhu je i Vili Beroš, koji je na drugom mjestu s potporom od 72 posto, no i 22 posto građana o njemu misli negativno, za ministra Beroša nije čulo ili ne zna 6 posto građana.

Davor Božinović također je pri vrhu i o njemu pozitivan dojam ima 61 posto građana, a negativan njih 27 posto, ne zna ili nije čulo za ministra unutarnjih poslova 12 posto građana. Oleg Butković uvijek je pri vrhu ljestvice pa tako i sada o njemu pozitivan dojam ima 59 posto građana, negativan 16 posto, za ministra infrastrukture nije čulo ili ne zna 25 posto građana. Tomo Medved i prije je bio na vrhu po popularnosti i o njemu pozitivan dojam ima 55 posto građana, a njih 24 posto negativan, za ministra branitelja nije čuo ili ne zna 21 posto ispitanika.

Kako stoji premijer

Slijedi Andrej Plenković, o njemu pozitivno misli 53 posto, a negativno 40 posto građana, ali za premijera ne zna ili nije čulo 7 posto građana. Radovan Fuchs veteran je i posljednji član Vlade o kojem većina ima pozitivan dojam, odnosno 53 posto, a negativno o njemu misli 22 posto, dok za ministra obrazovanja nije čulo ili ne zna 25 posto građana.

Goran Grlić Radman može računati na 44 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali tu je i njih 16 posto koji imaju suprotno mišljenje te visokih 40 posto onih koji nisu čuli ili ne znaju za šefa diplomacije. Slično je i s Marijom Vučković, 42 posto građana ne zna ili nikada nije čulo za ministricu poljoprivrede, pozitivno pak o njoj misli 40 posto, a negativno 18 posto građana.

Josip Aladrović podijelio je građane, tako njih 39 posto misli o njemu pozitivno, a za njega nikad nije čulo ili ne zna 38 posto građana. Negativan dojam ima njih 23 posto.

Nina Obuljen Koržinek u drugom je dijelu ljestvice i o njoj pozitivno misli 39 posto, 39 posto za nju nikad nije čulo ili ne zna, a negativno ministricu kulture ocjenjuje 22 posto građana.

Boris Milošević kao potpredsjednik Vlade za 46 posto građana je nepoznanica. Naime, toliko građana ne zna ili nikad nije čulo za njega. No, od onih koji ga znaju, njih 36 posto ima pozitivan dojam, a 18 posto negativan.

Darko Horvat 4 godine je u Vladi, a i dalje 38 posto građana nikad nije čulo za njega ili o njemu ne zna ništa. Od onih koji ga znaju, njih 36 posto o njemu misli pozitivno, a 26 posto negativno. A onda dolaze ministri za koje većina nije čula ili ne zna ili o njima ima negativno mišljenje.

Nepoznati Tramišak i Banožić

Nikolina Brnjac, ministrica turizma za koju 53 posto građana nikad nije čulo ili ne zna tko je. 34 posto smatra je pozitivnom, a njih 13 posto misli negativno. Ivan Malenica je podijelio građane, 38 posto nikad nije čulo za njega, 34 posto misli pozitivno, a njih 28 posto misli negativno o ministru pravosuđa i uprave.

Tomislav Ćorić može računati na to da o njemu negativno misli 40 posto građana, pozitivno njih 31 posto, a nikad nije čulo ili ne zna 29 posto. Mario Banožić je pak u većem problemu, za njega nikad nije čulo ili ne zna 57 posto građana. Od onih koji ga znaju, 31 posto misli pozitivno, a 12 posto ima negativan dojam o ministru obrane.

I na začelju je ministrica EU fondova Nataša Tramišak jer za nju ne zna ili nikad nije čulo 65 posto građana, samo 25 posto je ocjenjuje pozitivno, a 10 posto ima negativan dojam.

Prvo mjesto među biračima HDZ-a drže Plenković i Marić s potporom od 91 posto HDZ-ovaca, na trećem je mjestu Beroš s potporom od 89 posto, zatim Medved s potporom od 84 posto i tu su još Božinović s potporom od 83 posto te Butković s 81 posto.

Istraživanje je provedeno na stratificiranom slučajnom uzorku od 600 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Uzorak je stratificiran prema regiji i veličini naselja, a odstupanja strukture uzorka od strukture populacije prema spolu, dobi i stupnju obrazovanja korigirana su postupkom otežavanja. Istraživanje je provedeno od 28. do 30. listopada 2020. godine. Pogreška mjerenja je +/-4%.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 22:19