PROPAST TAJNIH MJERA

TKO JE PROVALIO AKCIJU USKOK-a? Samo pet-šest ljudi je znalo, počela je interna istraga o krahu operacije

Cijeli je sustav ‘projektiran’ tako da za informacije zna što manje ljudi. Tko je u cijelom sustavu bio slaba točka?
 CROPIX

Mjerodavne institucije počele su internu istragu o tome tko je izvršnom predsjedniku NK Dinamo, Zdravku Mamiću, dojavio da se nalazi pod tajnim izvidima USKOK-a i time kompromitirao akciju koja je za cilj imala utvrditi jesu li Mamić, izvršni direktor HNS-a Damir Vrbanović i Mamićev kum, zlatar Paško Dodić preko sutkinje Ustavnog suda Slavice Banić pokušali lobirati da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu HNS-a te sruši novi Zakon o sportu koji je izglasan u Saboru prije nekoliko mjeseci.

Izolirani incident

Premda je u javnosti stvoren dojam da je riječ o jednom izoliranom incidentu, kako neslužbeno doznajemo, “pucanje mjera”, pogotovo kad su one pokrenute protiv osoba s velikim društvenim i političkim zaleđem, na žalost je, pogotovo posljednjih godina, postalo više pravilo, nego izuzetak. Dakle, nije riječ o izdvojenom slučaju, nego se takve stvari često događaju. Ono što je u konkretnom slučaju obeshrabrujuće za institucije progona i istrage jest da su mjere u ovako važnom slučaju provaljene nakon navodno samo nekoliko dana. Međutim, dosad su takve istrage o curenju informacija uglavnom davale jako slabe rezultate. Jedini slučaj koji je duboko zaorao u mrežu probijanja najtajnijih policijskih istraga, a čiji je sudski epilog zbog vrlo kompliciranoga dokaznog materijala i sada upitan, bio je onaj u poznatoj akciji “Talpa” (Krtica) prije tri godine kada su policija i USKOK uhitili petnaestak osoba zbog sumnji da su unutar policije napravili pravu protuobavještajnu mrežu koja je najsloženije policijske istrage razbijala još na samom početku.

Ograničen broj

Prije svega, istražitelji bi trebali utvrditi tko je sve raspolagao informacijama o tajnoj istrazi, no ponekad ni to nije lako jer se informacija jako brzo širi, premda je sustav “projektiran” tako da za njih zna vrlo malo ljudi. Naime, za njih znaju u tužiteljstvu - u ovome slučaju USKOK-u, a tu bi se trebalo raditi o maksimalno pet-šest ljudi. Dalje, za njih zna sudac istrage koji je potpisao nalog. Za njih znaju i policajci iz PN USKOK-a koji tehnički izvode mjere. Kako bi se ograničio broj ljudi koji znaju za neku akciju, za svaki slučaj se formira posebna radna skupina koja se sastoji od tri-četiri čovjeka, voditelj skupine, reproducer, osobe koje snimaju... Na kraju u pojedinim slučajevima u sve znaju biti uključeni i operativci Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), a u konkretan su slučaj, zato što se radilo o sucima Ustavnog suda, bili uključeni. Osim svih njih, za tajnu istragu moraju znati i u Operativno-tehničkom centru (OTC), tijelu koje daje tehničku podršku za mjere tajnog nadzora, a koje se zbog nekoliko vrlo dvojbenih slučajeva također našlo pod provjerama i o tim su slučajevima mediji iscrpno izvještavali.

Bez dokaza

U slučaju “Talpa” pokazalo se da su od ovih pet institucija zapravo sudac istrage i Državno odvjetništvo - najneprobojniji. Naime, u “Talpi” je utvrđeno da su informacije iscurile iz policije, i to iz elitnoga PN USKOK-a, ali su postojale i jasne naznake da su u curenje bile umiješane i neke visokopozicionirane osobe iz SOA-e. Međutim, za razliku od policajaca, protiv obavještajaca nije bilo dovoljno dokaza za pokretanje kaznenog postupka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 16:32