
"Sve što je dobro, bilo srpsko ili hrvаtsko, morа biti i srpsko i hrvаtsko; sve što je nepismeno, rđаvo, loše, bilo srpsko ili hrvаtsko, ne smije biti ni hrvаtsko ni srpsko. Vrijedno nekа je i jednimа i drugimа, а nevrijedno nekа vodа nosi", tako je Boris Milošević citirao hrvatskog pjesnika Tina Ujevića opisujući što će mu biti ideja vodilja u vođenju Srpskog narodnog vijeća koje je u subotu na Skupštini SNV-a preuzeo, nakon 28 godina, od lidera Srba u Hrvatskoj Milorada Pupovca.
Milošević je novi/stari izbor Skupštine SNV-a i preuzima ga iz drugog pokušaja - smjena generacija prvi se put dogodila 2019. godine, ali se Milošević tada nije dugo zadržao na čelnom mjestu SNV-a. Kada je 2020. godine preuzeo dužnost potpredsjednika Vlade zaduženog za socijalna pitanja i ljudska i manjinska prava, odlučio se povući i palicu je opet preuzeo Pupovac.
Sada mu je zahvalio i rekao da na njegovu pomoć i dalje računa: "U ovih 28 godina Milorad Pupovac je instituciju koju je osnivao vodio 27 godina, ali gradio ju je svih 28 i nastavit će je graditi i narednih godina, samo u nekoj drugoj ulozi. On će biti tu, jer nam treba njegovo znanje, životno i političko iskustvo s kojim se rijetko tko može mjeriti danas na političkoj sceni u Hrvatskoj. Trebat će nam neko vrijeme da se na to naviknemo da više nije predsjednik, vjerujem i njemu, a možda će najteže biti desničarima kojima je najdraža meta za napadanje".
Milošević je pedesetogodišnjak, rođen u Šibeniku, ima diplomu riječkog Pravnog fakulteta, oženjen je i otac dvoje djece. Njegov je pretpolitički život obilježen humanističkim radom; dugi niz godinama radio je kao pravni savjetnik u humanitarnoj organizaciji "Pokret za mir", kao tajnik Općine Kistanje i pravni savjetnik u SNV-u, gdje se bavio cijelim nizom životnih problema koji tište manjinsku zajednicu.
Bio je pomoćnik ministra u Ministarstvu uprave, član Upravnog vijeća Centra za ljudska prava RH, predsjednik Vladina Povjerenstva za granice jedinica lokalne samouprave, zastupnik SDSS-a i predsjednik Kluba zastupnika SDSS-a u Saboru od 2015. do 2020. godine i član Savjeta za nacionalne manjine od 2015. do 2020. godine. Mjesto potpredsjednika Vlade morao je napustiti 2022. godine kada se našao pod sumnjom USKOK-a da je počinio kazneno djelo poticanja na zloupotrebu položaja i ovlasti nezakonitom dodjelom državnih poticaja.
U široj memoriji Milošević se pamti kao prvi politički predstavnik Srba iz vladajuće koalicije koji je otišao na proslavu Oluje u Knin i osudio sve ratne zločine, zbog čega su ga mediji u Srbiji označili kao izdajnika srpskog naroda. Tu je odluku donio, kako je sam priznao, ne lako, pod teretom obiteljske tragedije. Oluju je, prisjetio se tada, dočekao u Šibeniku, sretan što mu se otac, mobiliziran kao hrvatski vojnik, vratio živ i zdrav:
"Nakon što je otac demobiliziran, odlazili smo u selo Bribirske Mostine gdje sam svjedočio pljački napuštenih srpskih kuća. Obilazili smo babu, očevu majku koja je ostala nakon Oluje tamo živjeti. Nije htjela napuštati svoju kuću, nije htjela poći ni k nama u Šibenik. Početkom rujna otišao sam u Rijeku zbog fakultetskih obaveza. Sedmog rujna kasno popodne nazvala me sestra. Išla je s ćaćom obići babu. Našli su je mrtvu, bila je ubijena vatrenim oružjem iz neposredne blizine. Ubojica je pronađen slučajno zbog vlastitog bahaćenja, smatrajući da nitko neće istraživati ubojstvo ‘četnikuše‘, kako je sam rekao. Osuđen je na 7,5 godina, da bi izašao za 3,5 godine, nakon što je dobio predsjednikovo pomilovanje."
Milošević je u subotu poručio da je svjestan da predstavlja zajednicu koja je zbog rata demografski teško stradala i prošla put od konstitutivnog naroda, preko statusa nove nacionalne manjine sa značajnim udjelom u stanovništvu bez vlastitih organizacija, sve do današnjeg traženja načina da se revitalizira ranjena zajednica.
Milošević je ocrtao kojim putem kani ići, uz pomoć Anje Šimprage i Dragane Jeckov kao zamjenica. U zadatak si uzima očuvanje postojećih programa i poboljšanje njihove kvalitete; poput Novosti koje su tek mrvu mlađe od samog SNV-a, novih programa kao što su "Od vrata do vrata" ili TV produkcija Vida TV, jer je "važno da sami zabilježimo svoju povijest, istražimo i ispričamo svoje priče, istaknemo sve ono pozitivno što su Srbi u Hrvatskoj napravili, izgradili, otpjevali, odigrali, nacrtali ili napisali."
Obećao je udahnuti život kulturnim centrima čija je gradnja u toku. Zagovarat će što bolje odnose, koliko je to moguće s Vladom, ali i s lokalnim vlastima u sredinama gdje djeluju srpska manjinska vijeća. I neće, obećao je, zaboraviti osnovnu ulogu SNV-a: borbu za ostvarivanje manjinskih prava, da se Srbi u Hrvatskoj osjećaju jednakopravnim građanima, što znači borbu protiv svake diskriminacije, pogotovo etničke i vjerske, borbu za prava na jezik i pismo, i borbu protiv govora mržnje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....