PLENKOVIĆ U EK

TKO BI PODRŽAO KANDIDATURU PLENKOVIĆA ZA JUNCKEROVA NASLJEDNIKA? Razgovarali smo s političarima u Bruxellesu i iznenadili se koliko ga ljudi podržava

 
 Vincent Kessler / REUTERS

Najčešći odgovor naših sugovornika, koje smo jučer kontaktirali, o mogućoj kandidaturi premijera Andreja Plenkovića za Spitzen kandidata pučana za nasljednika Jean-Claudea Junckera bio je “nismo čuli, ali zašto ne bi bio!”. Iako se približava vrijeme kada europske političke obitelji moraju isticati svoje potencijalne kandidate, zasad je sve na razini spekulacija. Koje se god ozbiljno ime pojavi, nitko neće ni opovrgnuti niti potvrditi.

Istina je da premijer Plenković jako dobro kotira među utjecajnim figurama Europske pučke stranke. Bude li kojim slučajem odlučio ići u tu utrku, imat će vjerojatno potporu Josepha Daula, šefa EPP-a, ali i Manfreda Webera, šefa skupine pučana u Europskom parlamentu i jednog od najutjecajnijih Nijemaca iz Europskog parlamenta. Ali i samog Webera, inače Plenkovićeva prijatelja, spominju kao mogućeg kandidata. Plenković je u dobrim odnosima i sa šefom Europskog parlamenta Antonijom Tajanijem, nesuđenim Berlusconijevim kandidatom za predsjednika talijanske vlade. Otkad je postao premijer, uspio je razviti dobre odnose i sa šefovima drugih država ili vlada EU s kojima se često sastaje na Europskom vijeću.

Nova lica

Kada smo već na polju spekulacija, jer nije uopće sigurno da će važiti načelo Spitzen kandidata zbog različitih stavova država članica EU, vrijedi spomenuti da već neko vrijeme EPP želi promovirati nova lica na europskoj sceni, što je zapalo za oko i mnogim diplomatima i novinarima u Bruxellesu. Odnosi se to na Andreja Plenkovića, potom na irskog premijera Lea Varadkara i austrijskog kancelara Sebastijana Kurza.

Istina je također da EPP-u u državama članicama baš ne cvjetaju ruže, a da i unutar skupine moraju balansirati između političara kao što je Viktor Orban, ali i Angele Merkel, koji su po mnogim pitanjima gotovo na različitim stranama. A za EPP je takvo balansiranje između osude populizma i toleriranja populizma u svojim redovima bitno zbog osiguranja većine u Europskom parlamentu, bez koje niti njihov kandidat ne bi imao šanse postati predsjednik Komisije.

Znanje francuskog

Bude li kojim slučajem Plenković kandidat EPP-a, smatraju naši sugovornici, prednosti su mu znanje jezika, dokazana privrženost vrijednostima EU, dobro poznavanje Europske unije i njezine uloge. Pogotovo je važno što govori i francuski jer engleski znaju i drugi premijeri. Teško je zamisliti da nakon Brexita francuska vlada pristane na predsjednika Europske komisije koji ne govori francuski. Isto tako Plenković ima dobre odnose i s Njemačkom i s Francuskom, dvjema državama koje vode i vodit će i u budućnosti glavnu riječ u EU.

Ali, bude li uopće predsjednik Komisije netko iz novije države članice, onda bi to mogao biti netko iz neke veće i uspješnije nego što je Hrvatska. Manje u prilog ide i to što je Plenković relativno kratko premijer, premda načelo da šef Komisije mora imati iskustvo u vođenju vlade nije pisano pravilo, nego više praksa. Socijalisti su prošli put za predsjednika Komisije kandidirali Martina Schulza, koji nije imao niti jednog dana iskustva kao član vlade.

U svakom slučaju, bilo kojeg člana buduće Europske komisije mora nominirati vlada države iz koje dolazi. Zato će o tome tko će biti kandidat Hrvatske za člana Europske komisije odlučiti onaj tko će biti na vlasti u jesen 2019. godine. Tako je Vlada Zorana Milanovića nominirala Nevena Mimicu. Ima slučajeva da su premijeri davali ostavke da bi bili nominirani u Europsku komisiju. To je učinio sadašnji potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen. Nekadašnja slovenska premijerka Alenka Bratušek išla je tako daleko da je za Europsku komisiju praktički nominirala samu sebe, i to nakon što je izgubila izbore, ali je odbijena u Europskom parlamentu.

Ipak je prerano

Europska pučka stranka, ali i socijalisti i liberali i zeleni će sljedećih godinu dana u svojim redovima pronaći kandidate koje će nominirati za predsjednika Komisije i njihovo ime isticati na europskim izborima. Pri izboru će se gledati brojni kriteriji, od zemljopisnog, preko znanja jezika, političke orijentacije, do stavova o Europskoj uniji (ne smije biti ni federalist niti euroskeptik!), a možda i spol. Tko će na kraju isplivati naši sugovornici kažu da je ipak sada prerano reći.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 17:49