TERMINOLOŠKE MJERE MINISTRA KOVAČA Bijeg od 'regije' je Vladina nova diplomatska politika, stručnjaci podijeljeni

Moramo prestati koristiti pojam ‘regija’. On je nejasan. Imamo susjede i oni imaju svoje ime - Slovenija, Italija, Srbija i šire. To je termin koji želim da se koristi. Moramo koristiti precizne termine poput Hrvatska i šire - rekao je novi ministar vanjskih poslova Miro Kovač.

Novi šef hrvatske diplomacije počeo je svoj mandat s naputkom kojim se želi zamijeniti terminologija, koja je dosad bila uvriježena, ali je iz nekog razloga “bola oči”.

No, bježanje iz “regija”, čak i terminološki, znak je određene frustracije, koja može izazvati podsmijeh te dojam da se bavimo semantikom, a ne političkim djelovanjem u okruženju.

- To nije nova ideja, sjetimo se kako se u 90-ima koristio termin ‘u ovom dijelu Europe’ ili kako se za Balkan koristio izraz ‘jugoistočna Europa’, kao da to mijenja na stvari - kaže povjesničar Tvrtko Jakovina, koji smatra da je to opet iskazivanje straha da budemo negdje drugdje od onoga gdje jesmo i čemu smo sve bliži, koliko god želimo biti dalji.

Besmislen potez

Jakovina smatra da se ponašamo kao dijete koje kad zatvori oči misli da i njega nitko ne vidi. Dugogodišnji hrvatski diplomat i ambasador u nekoliko zemalja Ivica Maštruko kaže, pak, da se radi o čisto “populističko-političkoj namjeri da se izbjegne povezivanje s prostorom na kojem jesmo, jer termin “regija” neke asocira na bivšu Jugoslaviju.

- Ona više ne postoji, a mi smo tu gdje jesmo, tako da je to politički besmislen i suvišan potez - kaže Maštruko te ističe da se taj termin upotrebljava u EU i da se u Bruxellesu stalno govori o “regionalnoj suradnji”, postoje mnoge “regionalne inicijative, konferencije, asocijacije” pa je zanimljivo, kaže Maštruko, kako će se to prevoditi u skladu s najnovijim naputkom. - Postoje regije u EU, od baltičke, preko alpske, do balkanske, napokon i ova sadašnja inicijativa Baltik - Jadran može se podvesti pod termin ‘regionalne suradnje’.

No, profesor Krešimir Ćosić podržava izjavu ministra Kovača jer, kako kaže, “treba nama puno više jasnoće i preciznosti u našem vanjskopolitičkom izričaju kako bi se izbjegle moguće zabune i nesporazumi”.

On smatra da su prioriteti naše vanjske politike usmjereni prema EU i NATO-u te našim susjedima, prvenstveno BiH i Sloveniji, ali svakako i Srbiji. Ćosić ističe da je koridor Baltik - Jadran projekt od geostrateške i geopolitičke važnosti.

Gdje ćemo utjecati?

- U tom kontekstu termin ‘regija - region’ je apsolutno suvišan i nepotreban jer izaziva asocijacije na naše tragično iskustvo iz nedavne prošlosti.

Tvrtko Jakovina pak misli da je ova “regija” jedino pitanje gdje smo važni Bruxellesu.

- U kojem ćemo to mi dijelu Europe imati utjecaj ako ne u našoj regiji, gdje se možemo pokazati i dokazati - zaključuje Jakovina.

Refleks neugodnog i starog kompleksa

Sama ideja o indeksu zabranjenih riječi ili pojmova mora izazivati žmarce, osobito ako smo kroz to prolazili više puta u životu - ali u diplomaciji već tisućljećima nema onoga što ne nosi poruku: nekada je i rat odnosno mir mogao ovisiti o tome koji su darovi doneseni, pa i kako je poklisar odjeven i na koji je način izišao iz prostorije gdje je državni poglavar. "Šerpe" dobro znaju zašto se noći gube oko jedne jedincate riječi.

Kao što postoji "dress code", tako postoji i "speech code", jer se pojam ne dešifrira po nakani onoga koji ga izriče, nego po uvriježenom šifrarniku. I diplomacija ima svoj žargon, kao i medicina, gdje se kaže da je osoba "uredno" preminula i ako se pri toj tranziciji uneredila, kao što po osmrtnicama pišemo da je "blago u Gospodinu" umro i onaj koji je skončao u samrtnom grču. Istu toliku težinu imaju i diplomatske fraze: spomenu li se "otvoreni razgovori" znamo da nije bilo suglasnosti.

Naputci ministra Kovača tako pokazuju što je od prekjučer opet glavni problem hrvatske diplomacije: definirati se ne pozitivno prema Uniji, nego negativno prema susjedima - što je refleks starog i neugaslog kompleksa.

Konkretno, izrazi "regija" i "region" nisu prikladni jer su neprecizni: mogu se primijeniti i na pokrajinu (npr. Liku) i na oblast (npr. Lombardiju) i na potkontinent (npr. Balkan) i na priobalje (mediteransko, pacifičko...). "Susjedstvo" je preciznije (kada se odnosi na Sanremo, Peštu ili Pirot, ali isključuje bilo Beč, bilo Prištinu...; dakle za područje južno od linije Kupa-Sava-Dunav preciznije je reći: jugoistočna Evropa). "Hrvatska i šire" neprecizno je i arogantno: je li Sarajevo u Hrvatskoj i šire?

Naravno, stvar je Zrinjevca (i Banskih dvora, i Pantovčaka) koje i kakve poruke žele slati. Reakcije pokazuju kako su shvaćene - a poruka je efikasna po tome kako je shvaćena, ne po onome kako je mišljena.