Tea Duplančić Leder: Popisala sam 1246 otoka. Zapamtite već jednom taj broj

ZAGREB - Istina je, ja sam bila posljednja brojačica hrvatskih otoka - potvrdila je znanstvenica Tea Duplančić Leder, bivša djelatnica Kartografskog odjela Hrvatskog hidrografskog instituta, a sada profesorica na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Splitu.

Kad je doznala da Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma u promidžbenim porukama u Hrvatskoj i inozemstvu tvrde da naš dio Jadrana ima 1244 otoka, što su turisti iz Srbije doživjeli kao provokaciju jer je to broj UN-ove rezolucije o Kosovu i Metohiji, ostala je zapanjena.

Posao koji nitko ne želi

- Ne mogu vjerovati da se nekome može potkrasti takva pogreška jer se već deset godina barata službenom brojkom od 1246 otoka koliko sam ih popisala u istraživanju 2000. Nije mi jasno zašto je nekome tako teško zapamtiti taj broj, nego svako malo iskrsnu neke druge brojke. Nakon što sam pročitala u vašem listu da razne institucije imaju različite podatke, dala sam si truda i malo istražila koje su se brojke spominjale u službenim dokumentima posljednjih deset godina. Uvijek je bio točan podatak: 1246 otoka. Što se ove godine događa, ne znam. Sjećam se da je jedan novinar lani u prilogu spomenuo neku netočnu brojku, iako sam u razgovoru s njim jasno rekla da Hrvatska ima 1246 otoka. Vjerojatno su tako i u HTZ-u zapamtili krivi broj , povezavši ga možda iz neke druge priče, te tako izazvali ovaj incident sa Srbijom - objasnila je Tea Duplančić Leder.

Posao brojenja otoka, laički rečeno, nije lagan. Zahtijeva mnogo istraživanja povijesnih spisa i karata, velik broj snimaka, ali i dugotrajne plovidbe Jadranom, od otočića do otočića, od hridi do hridi.

- To je golem posao koji se nikome ne da raditi. No, ako smo ih jednom prebrojili, 2000., nema potrebe da tako skoro netko opet obavlja taj posao. Podatak o 1185 otoka kojim se službeno baratalo do prije deset godina, potječe još iz Austro-Ugarske i zato je bila nužna nova kategorizacija - rekla je znanstvenica iz Splita.

Proučavali dokumente

- To nije ni jednostavno, ni jeftino jer je potrebno i puno predradnji. Prvo smo digitalizirali cijeli Jadran i svakom otočiću dali ime. Nakon proučavanja mnogih dokumenata i karata, u kojemu je sudjelovao cijeli tim, moralo se doći do svih tih otoka i hridi. Oplovili smo ih, izmjerili, snimili... Sve je to trajalo više od godinu dana - prisjetila se, te istaknula da se više ne bi upuštala u takvu avanturu.