TAKO NEŠTO SE U SLAVONIJI NE PAMTI 'Danima sam tražio nekoga tko bi mi prodao te životinje, prošao sam sve oglase, zvao ljude, ali bez uspjeha...'

Bilo je loših godina, godina kada je vladala nestašica. Bilo je godina kad im je cijena zbog toga bila iznimno visoka. Međutim, 50-godišnjak s donjomiholjačkog područja kaže da ne pamti kada je kao ove godine bilo teško nabaviti prasce za domaći uzgoj, piše Glas Slavonije. Kaže da je čak spreman platiti i višu cijenu, ali da ih u njegovom dijelu Slavonije i Baranje jednostavno nema.

- Danima sam po oglasnicima, internetu i preko privatnih linija, poznanika i prijatelja tražio prasce za prodaju, ali bez uspjeha. Uzgajivači su mi uglavnom odgovarali da su u samo dva do tri dana prodali sve što su imali, čim su objavili oglas za prodaju te da im se dobar dio legla uništio zbog nedavnih temperatura, a da su i oni iznenađeni kolikom su se brzinom ove godine prodali prasci čija se cijena žive vage kretala između 17, pa čak u nekim mjestima i po 22 kune za kilogram - priča 50-godišnjak Glasu Slavonije.

Donjomiholjčanin kaže da svinje godinama uzgaja isključivo za potrebe svoje obitelji u manjem svinjcu u svom dvorištu. Kao i mnoga domaćinstva Slavonije i Baranje, 50-godišnjak sam uzgaja svinje, proizvodi kobasice i druge mesne prerađevine. Želeći dobiti što kvalitetnije meso, razočarani čitatelj Glasa nastoji bar 10 mjeseci hraniti tovljenike biranom stočnom hranom koju je sam uzgojio, međutim posljednjih je godina u velikim brigama hoće li od obiteljske tradicije prisilno morati odustati.

Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruge uzgajivača svinja Republike Hrvatske, potvrdio je da će mnoge snaći sudbina koja je snašla Donjomiholjčanina jer nema krmača kojih je danas najviše u velikim zatvorenim sustavima od kojih mali uzgajivači ne mogu kupiti prasad. Istovremeno, iz godine u godinu značajno se smanjuje broj krmača kod “malih” uzgajivača, kod kojih se inače kupovalo, a koji se zbog gubitaka prestaju baviti ovom vrstom poljoprivredne proizvodnje.

- Nije novost da je tov svinja posao kod kojeg već na početku znate da ćete biti na gubitku najmanje jednu kunu po kilogramu mesa, jer mesna industrija za kilogram svinjetine nudi osam kuna, a njegova prodajna cijena je devet kuna. Osim gubitaka, golem problem je i nepostojanje osiguranog tržišta za plasman svinjetine, neizvjesnost oko cijene i neprestana nesigurnost, pa ne treba čuditi što je i velik broj ljudi koji su se do jučer bavili svinjogojstvom zatvorio svoje farme i odselio se iz Hrvatske u potrazi za boljim životom - pojašnjava Jančo.

Jančo kaže da bi se velika većina onih koji su bili prisiljeni otići već sutra vratili u Hrvatsku, samo kad bi se država prestala maćehinski odnositi prema domaćoj proizvodnji, smanjila brojne namete i uvjete poslovanja koji nikako nisu išli na ruku uzgajivačima. Šansu da se u dogledno vrijeme situacija popravi Jančo vidi u namjeri i zainteresiranosti ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića da reanimira domaće svinjogojstvo. Da bi se u tome doista uspjelo, domaći uzgajivači svinja Ministarstvu poljoprivrede postavili su nekoliko osnovnih uvjeta.

Uzgajivači žele da se PDV drukčije raspodjeljuje jer bi tako priozvođači koji fakturiraju prasce od 25 posto PDV-a mogli zadržati 15 posto za unaprejđenje proizvodnje. Uz to, inzistira se i na energetskoj neovisnosti svinjogojskih farmi, u što bi se trebalo krenuti već u svibnju ove godine - postavljanjem solarnih elektrana značajno bi se smanjili troškovi farmi. Treći je uvjet da se pojačaju kontrole uvoznog mesa te da se ukine ograničenje u prometu životinjama za Brodsko-posavsku, Vukovarsko-srijemsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju zbog svinjske kuge.